Božićnu poruku svim vjernicima i ljudima dobre volje, u ime Svjetske zajednice Reformiranih Crkva (SZRC), uputio je vlč. Setri Nyomi.
«Prebrzo kalendarska godina dolazi svome kraju. Još je jedna kršćanska (liturgijska) godine počela s Adventom. Kako smo započeli u duhu Božića, tako ćemo nastaviti iščekivati povratak našega Gospodina Isusa Krista!
Godina 2010. je bila znamenita. Mi i dalje proslavljamo jedinstvo koje je dovelo do ustrojavanja SZRC-a. Zahvaljujemo Bogu za novo Sinodalno vijeće, sve one koji su prinosili molitve, odvojili svoje vrijeme i resurse te omogućili da se uspješno održi Sinoda ujedinjenja.
Dok proslavljamo Božić, promišljam o mladoj djevojci koja je primila posjetu od anđela Gabrijela. Donio joj je poruku kako će postati majka Mesije. Poruka je bila izazovna i zagonetna, a njezin odgovor je bio: "Evo službenice Božje neka mi bude po tvojoj riječi."
Moja je molitva da i mi uđemo u duh Božića s tim stavom. Rođenje našeg Gospodina Isusa Krist je dobra vijest. Mi smo pozvani naviještati tu vijest drugima, da i oni povjeruju. Pozvani smo živjeti tu dobru vijesti, da se naše zajednice mijenjaju na bolje. Mi smo pozvani biti Božji službenici i donosit pravdu, gdje vlada nepravda; promicati život i iscjeljenje gdje je smrti i patnja; gdje su sukobi i ugnjetavanja donositi mir i pravdu!
Možemo šutjeti i biti neaktivni u svjetlu izazova koji nas okružuju, ili kao ljudi koje je dotaknuo duh Božića usvojiti stav Marije, otvoreno i spremno bez obzira na izazove s kojima se suočavamo te iznijeti isti stav: "Ovdje sam, sluga Gospodnji, neka mi bude u skladu s tvojom Riječi." Neka ovaj Božić bude poseban dok se prinosimo Bogu, kako bi bili spremni i učinkoviti službenici Božjeg poslanja u našim zajednicama.
Predsjednik SZRC-a, vlč. Jerry Pillay, moja supruga Akpen, i moje kolege ovdje u Ženevi pridružuju se u želji.
Čestit Božić i Sretna Nova 2011.g.»
Svjetska zajednica Reformiranih Crkava (SZRC) ujedinjuje 80 milijuna ispovijedajućih vjernika, u više od 108 zemalja, sa 230 Crkava organiziranih na državnom nivou, i više stotina tisuća Crkvenih općina diljem svijeta na lokalnoj razini.
Dana 20. prosinca, predsjednik Republike Hrvatske održao je primanje u Muzeju suvremene umjetnosti povodom božićnih i novogodišnjih praznika. U ime Reformirane kršćanske (kalvinske) Crkve u Hrvatskoj na primanju je bio biskup Endre Langh.
U nastavku donosimo, dio, vijesti koju je objavila HINA.
"Godina na izmaku bila je prijelomna jer ju je obilježila borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, aktivnosti vezane uz pregovore o ulasku u EU te suradnja sa susjednim državama, ali i godina u kojoj su nezaposlenost i siromaštvo bili ključni problemi, kazao je predsjednik Republike Ivo Josipović na primanju u prigodi božićnih i novogodišnjih blagdana te izrazio nadu da će 2011. biti još prijelomnija, godina u kojoj će "elementi optimizma i pravednosti koji su posađeni dati bogat plod".
Govoreći o borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, predsjednik Josipović je ocijenio kako je u 2010. prelomljena važna politička i psihološka barijera te da danas, kako je rekao, srećom više nema nikoga tko bi bio nedodirljiv, tko bi mogao pomisliti da će se okoristiti svojom pozicijom, a da za to ne bude kažnjen.
Predsjednik Republike ističe i kako je Hrvatska zaista pred samim vratima EU. "I nadam se da ćemo iduće godine završiti pregovore, održati uspješan referendum i s velikim zadovoljstvom reći - da Hrvatska je još jedna zvijezdica na europskom nebu. To će se dogoditi, siguran sam, u doglednoj budućnosti, bez obzira na moguće prepreke koje su još pred nama", kazao je" predsjednik Republike Hrvatske.
Dana 10. prosinca, održana je Svečana akademija u Hrvatskom saboru povodom koje je obilježena 20. obljetnica "božićnog" Ustava RH i Dan ljudskih prava. U ime Reformirane kršćanske (kalvinske) Crkve u Hrvatskoj na sjednici je bio biskup Endre Langh.
U nastavku donosimo vijesti koju je objavila HINA.
"Dan ljudskih prava za nas je danas poseban jer naša zemlja ove godine slavi svoj Ustav - najvažniji dokument o ustrojstvu države i ljudskim pravima u pravno-političkoj povijesti hrvatskog naroda", istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić otvarajući svečanu akademiju.
"Svečana akdemija upriličena je kao izraz poštovanja koje ukazujemo našem Ustavu, europskoj Konvenciji i Općoj dekalaraciji o ljudskim pravima, ali i kao znak naše privrženosti slobodi pojednica i zaštiti temeljnih prava u demokratskom društvu utemeljenom na vladavini prava", naglasio je.
Svečanosti u Saboru nazočili su predstavnici hrvatske političke, sudbene, crkvene i društvene vlasti te predstavnici diplomatskog zbora.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora i jedan od tvoraca prvog hrvatskog Ustava Vladimir Šeks podsjetio je na "važno i odlučujuće" vrijeme kada je donesen prvi Ustav RH i kada je dr. Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik, koga se sjećamo "s ponosom i pijetetom", predstavio zastupnicima polazišta i načela za izradbu Ustava. "Hrvatski Ustav nije zamišljen kao formalni utopijski, apstraktni tekst izvan prostora i vremena već stvarni i realni Ustav, koji će jamčenjem ljudskih i građanskih prava te vladavine zakona, a ne ljudi i ideja postati temeljnim i trajnim vrijednosnim dokumentom svih građana", rekao je Šeks. "Božićni Ustav temelj je državnosti Republike Hrvatske, ali i dio zajedničkog europskog ustavnog naslijeđa koje počiva na univerzalnim vrijednostima kršćanske civilizacije. Ostvarivanjem vrjednota zapisanih u Ustavu mi osiguravamo njegovu legitimnost", kazao je Šeks i naglasio kako hrvatskom Ustavu želi samo jedno - puno i istinsko ostvarenje.
Predsjednica Ustavnog suda RH Jasna Omejec osvrnula se na europsku Konvenciju o ljudskim pravima i praksu europskog suda, koja je u proteklih 50 godina obuhvatila 12 tisuća presuda i od Konvencije stvorila dinamičan i suvremen dokument, koji se može primijeniti na aktualne društvene probleme kao što su primjerice ubojstvo iz milosrđa, trgovanje ljudima i ljudskim organima, ropstvo, nasilje u obitelji, isticanje religijskih simbola u školama, zaštita novinarskih izvora i sl. "Neprijeporna je činjenica da je Konvencija postigla ono što dosad nije postigao ni jedan drugi međunarodni instrument zaštite ljudskih prava u svijetu - pod jurisdikcijom europskog suda danas je 47 država, a pod njegovom zaštitom 815 milijuna Europljana", kazala je Omejec zaključivši kako svečano obilježavanje 60. rođendana Konvencije na Dan ljudskih prava ima veliko simboličko značenje.
Ovo je vrijeme pogodno za promišljanje vjera u Boga. Vjere koja nije stvar ljudske špekulacija i koja ima temelje u nauku Svetoga pisma, kršćanskog nasljeđa koje proizlazi i temelji se na objavi Boga u Bibliji.
Reformirana Crkva je tijekom svoje duge tradicije nastojala tu temeljnu istinu promicati kroz navještaj istina Riječi Božje te duhovnu obnovu. Stoga u ovo vrijeme potiče promišljanje otajstva vjere te molitve jedino i samo Bogu.
Bog se je u osobi Isusa iz Nazareta objavio cijelomu svijetu i to je radosna vijest, stoga tu radosnu vijest Crkva širi na dostupne načine. U Crkvenim općinama Reformirane Crkve vjernici se okupljaju na redovita Bogoštovlja, molitvene sastanke te proučavanja Svetoga pisma. Djeca i mladi uključeni u katehetsku pouku pripremaju prigodne programe za nadolazeći blagdan.
Molitva duhovne obnove:
Svemogući Gospodin Bože naš Stvoritelju. Hvala ti za najveći dar koji si poslao na ovaj svijet. Tvoga jedinorođenoga Sina, Gospodina Isusa Krista.
On je došao na ovaj svijet kako bi po njemu i u njemu čuli Evanđelje, radosnu vijest tvoga spasenja. Hvala ti za tu radosnu vijest koja donosi duhovnu promjenu i daje duševni mir.
Naša je molitva kako bi tijekom ovog vremena naše predanje u tebi raslo, a naša vjera bila utemeljena na čvrstoj stijeni; Kristu Isusu našemu Gospodinu.
Naše su molitve upućene tebi Svemogući Bože, po Kristu Isusu, u sili Duha Svetoga koje je kao i Krist u tebi, sa tobom zauvijek! Amen!
Poveznice:
Navještaj Svetoga pisma o Isusovom rođenju pročitajte putem poveznice.
Mp3 poruka o Prikaz Kristova rođenja po Mateju poslušajte putem poveznice.
Prikupljanje pomoći za žrtve poplava |
Zbog obilnih padalina vodostaji rijeka porasli su u nekoliko hrvatskih županija, što je u nekim područjima uzrokovalo poplave. Hrvatski Crveni križ podsjeća da se donacije za pomoć građanima i nadalje mogu uputiti:
Od 1. prosinca 2010. godine prikupljeno je ukupno 135.311,00 kuna. Od toga:
Hrvatski Crveni križ sudjeluje u osiguravanju pomoći građanima pogođenima poplavama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Volonteri i zaposlenici Crvenog križa pomažu u evakuaciji stanovnika i pripremaju podjelu paketa hrane. Iz centralnog skladišta Hrvatskog Crvenog križa u Zagrebu upućeno je:
|
Povodom tužbe protiv Republike Hrvatske koje su podnijele dvije Pentekostalne-karizmatske zajednice osnovane devedesetih godina, te jedna koja je nastala crkveno-nelegitimnim odcjepljenjem od Reformirane Crkve u Hrvatskoj 2002., te manipulacijom sa informacijama donosimo u cijelosti priopćenje za javnost Ministarstva pravosuđa, od 16. prosinca 2010.
«Europski sud za ljudska prava donio presudu u predmetu SCRŽ i dr. protiv Hrvatske Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu 9. prosinca 2010. godine donio je presudu u predmetu SCRŽ i dr. protiv Hrvatske.
SCRŽ I DRUGI PROTIV HRVATSKE
(Priopćenje za javnost)
Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu (dalje: Sud) dne. 9. prosinca 2010. godine donio je presudu u predmetu SCRŽ i dr. protiv Hrvatske.
Zahtjev Europskom sudu podnijele su tri vjerske zajednice (SCRŽ, CCE i PRKC) zbog navodne povrede prava na slobodu vjeroispovijedi, navodne diskriminacije u ostvarivanju prava na slobodu vjeroispovijedi te diskriminacije općenito. Ujedno su tvrdile da za ove prigovore upućene Sudu nisu u Hrvatskoj imale pristup sudu i učinkovito pravno sredstvo na raspolaganju.
S tim crkvama Vlada Republike Hrvatske nije potpisala ugovor o zajedničkim interesima. U svom zahtjevu Sudu crkve navode da zbog toga ne mogu provoditi vjeronauk u školama i predškolskim ustanovama, pružati dušebrižničku skrb svojim članovima u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, zatvorima i kaznionicama te sklapati brak u vjerskom obliku sa učincima građanskog braka.
Sud je utvrdio sljedeće:
- Bez obzira što nemaju sklopljen ugovor sa RH, sve vjerske zajednice, stoga i navedene crkve mogu pružati dušebrižničku skrb svojim članovima u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, zatvorima i kaznionicama na temelju hrvatskog zakonodavstva.
Stoga je odbacio kao očito neosnovan prigovor crkava da su njihove vjerske zajednice diskriminirane u odnosu na pravo na pružanje dušebrižničke skrbi svojim članovima u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, zatvorima i kaznionicama (čl. 14. u vezi s čl. 9. Konvencije), kao i da im je učinjena povreda prava na slobodu vjeroispovijedi s ove osnove (čl. 9. Konvencije).
- Kriteriji sadržani u Zaključku Vlade RH na temelju kojih se sklapaju ugovori sa vjerskim zajednicama, nisu se jednako primjenjivali u odnosu na sve vjerske zajednice.
Stoga je utvrdio da su podnositelji radi toga diskriminirani u vezi s ostvarivanjem prava na slobodu vjeroispovijedi (pravo na provođenje vjeronauka u školama i predškolskim ustanovama i pravo na sklapanje braka u vjerskom obliku sa učincima građanskog braka), odnosno čl. 14. u vezi s čl. 9. Konvencije.
- Konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama ne nameće državama obavezu da dopuste provođenje vjeronauka u školama i predškolskim ustanovama kao ni obavezu da priznaju učinke građanskog braka koji je sklopljen u vjerskom obliku.
Stoga je odbacio kao očito neosnovan zahtjev podnositelja da im je povrijeđeno samo pravo na slobodu vjeroispovijedi (čl. 9. Konvencije).
Konačno, Sud je odbacio kao očito neosnovan i dio zahtjeva podnositelja koji se odnosi na povredu prava na pristup sudu (čl. 6. Konvencije) i nepostojanje učinkovitog pravnog sredstva (čl. 13. Konvencije).
Svakom od podnositelja Sud je zbog povrede prava iz Konvencije dosudio pravičnu naknadu u iznosu od 9.000 Eura. Ova presuda, ukoliko niti jedna strana ne podnese zahtjev za ispitivanjem pred Velikim Vijećem postat će konačna 9. ožujka 2011. godine.»
Evangeličko reformirana Crkva (Die Evangelisch-reformierte Kirche) je punopravna članica Evangeličke (luteranske) Crkve u Njemačkoj (Evangelische Kirche in Deutschland). Crkve su u punom zajedništvom na: crkvenom, pastoralnom i teološkom nivou. Evangelička (luteranska) Crkva u Njemačkoj ima više od 24 milijuna članova što je 29,9 posto ukupne populacije Njemačke.
Evangeličko reformirana Crkva je organizirana u 142 Crkvene općine, broji oko 185.000 vjernika. Crkvene općine, koje se šire kroz savezni teritorij, podijeljeni su u devet Seniorata, uglavnom u Istočnoj Friesland, Donjoj Saskoj, Bentheimu, i Bavarskoj.
Crkva sebe vidi kao zajednicu vjernika utemljenu na Evanđelju. Ustrojena je po sinodalno-prezbiterijalnom načelu, a Crkvu predstavlja moderator. Sinodalno vijeće Sinode ima 57 članova, sjedište Crkve je u Leeru (Ostfriesland).
Identitet Crkve
Identitet Crkve potječe iz reformacije 16. stoljeća, te poznatih reformatora Ulricha Zwinglia, i Johna Calvina. U većini crkava propovjedaonica je u centru bogoštovnog prostora, kako bi se naglasila važnost propovijedanja Riječi Božje. U Bogoštovlju se posebna pozornost posvećuje pjevanju psalama iz Ženevskog psaltira. U Reformiranim Crkvama nema oltara, jer je Krist jednom predan na golgotskom "oltaru", a duhovno je zajedništvo oko Stola Gospodnjega u sakramentu Večere Gospodnje.
Reformirana Crkva je u Njemačkoj ustrojena 1882., uz dopuštenje njemačkoga cara i Kralja Prusije. Prva Sinoda (zajedništvo svih Crkvenih općina) bila je u pokrajini Hannover, 1988. ulazi u puno zajedništvo sa Evangeličkom Crkvom.
Đakonska služba – humanitarni rad
Đakonska služba je sastavni dio Crkve. Prema njihovoj filozofiji Crkva ne može postojati bez đakonske službe. Evanđelje, radosne vijesti Božje ljubavi, se donosi riječima i djelima. Gospodin Isus Krist je ljubav te vodi ljude prema Bogu. Božja ljubav je upućena i prema ljudima, koji su na marginama društva. Crkva nastoji na ovim principima slijedit nauk Gospodina Isusa Krista.
Đakonska se inicijativa odvija na svim razinama Crkve, počevši od Crkvenih općina, u socijalnim i dobrotvornim ustanovama. Crkvene općine aktivno učestvuju u radu Centara za socijalnu skrb, vjernici su uključeni u rad dječjih vrtića, ustanova socijalne skrbi za mlade, službe za njegu u domovima, savjetovališta i mnogim drugim sadržajima u području socijalnog rada. Oko 2000 ljudi radi puno radno vrijeme, a daleko više od tog broja volontira.
Rad s mladima u Crkvi
Rad s djecom i mladima jedan je od osnovnih zadataka Crkve. Cilj je pratiti mlade ljude na duhovnom razvoju te donijeti Evanđelje Isusa Krista, uvažavajući njihove posebnosti i potrebe.
Crkva djecu i mlade ljude uzima ozbiljno i poštuje njihovu osobnost. U zajednici, sa svojim vršnjacima, mogu tražiti odgovore na svoja pitanja o životu, razvijati nove koncepte života i religijske prakse. Dobro obučeni volonteri i profesionalci (pedagozi, odgojitelji, pastori) rade sa mladima u Crkvi. Crkva nastoji mladima ljudima dati mjesto u društvu, pokazati put, dati pouzdano vodstvo i priliku za osobni razvoj.
Ekumenizam
Crkva je više od konfesije, to je jedno je od osnovnih vjerovanja. Pozvani od Boga su dijelom različitih Crkava, a oni su istinska Crkva Kristova. Ovo uvjerenje pronalazi vidljivi izraz u ekumenskom pokretu, u odnosima s drugim konfesijama i denominacijama.
Ekumenska aktivnost, najčešće, se odvija pod okriljem "Vijeća kršćanskih crkava", koje ima za cilj promicanje jedinstva kršćana. Crkva je u cjelini, bilo izravno ili putem Evangeličke (luteranske) Crkve u Njemačkoj, uključena je u ekumenska nastojanja. Drugi fokus ekumenskih odnosa leži u partnerstvu s Ujedinjenom Reformiranom Crkvom Južne Afrike (URCSA). Od vremena podjele u Europi postojali su mnogi kontakti i projekti sa Reformiranim Crkvama u Srednjoj i Istočnoj Europi: Slovačkoj, Rumunjskoj, Ukrajini i tzv. Karpatskom bazenu.
Svjetska zajednica Reformiranih Crkava (SZRC) u suradnji sa Svjetskim savjetom Crkava (SSV), Svjetskom luteranskom federacijom (SLF), i nekoliko drugih kršćanskih organizacija podržale su inicijativu Ujedinjenih naroda (UN), kojom se skreće pozornost na spolnu diskriminaciju, koja se provodi na mnogim mjestima svijeta. U tom smislu potiče se "novi oblik muškosti", koji će snagu promovirati kroz toleranciju, uvažavanje i jednakost.
Tajnik SZRC-a Setri Nyomi, povodom Međunarodnog dana eliminacije nasilja nad ženama (25. studenog), zauzeo se za zaustavljanje svih oblik nasilja te, između ostalog, poručio: "Masovna silovanja u Kongu, sakaćenje, nasilje u obitelji, ubojstva iz časti; sve ove strahote moraju se zaustaviti".
Slično je stajalište iznio i tajnik SSV-a Olav Fykse Tveit: "Ne možemo šutjeti o stvarnosti nasilja nad ženama i odgovornosti muškaraca da se bore protiv toga. Vjerujemo kako je inspiracija u našoj vjeri za zajednički život u ljubavi i uzajamnom poštovanju. Kao kršćani vidimo žene i muškarce jednake."
Reformirana Crkva u Hrvatskoj podržava inicijativu te, već duži niz godina, promovira spolnu jednakopravnost na stvarnom, a ne samo deklarativnom nivou. Svi su vjernici ravnopravni u duhovnom i eklezijalnom životu. Članovi imaju mogućnosti aktivnog učešća u pastoralnom služenju i odlučivanju; sukladno Božjem pozivu i darovima. Aktivni članovi bez obzira na spol imaju pravo izbora na lokalnom nivou u prezbiterije Crkvenih općina, i druge službe, a na nacionalnom nivou u Sinodu, koja je vrhovno tijelo Crkve. Svi vjernici bez obzira na spol, a zavisno o pozivu, imaju pravo obnašati sve pastoralne službe u Crkvi.
Tiskanu knjigu u izdaju SZRC-a i SSV-a, u PDF formatu, naslova "Created on God's image – from hegemony to partnership" možete preuzeti putem POVEZNICE.
Prenosimo vijest koju je objavio Potal Križ života najčitaniji vjersko - društveni portal u Hrvatskoj.
Žene koje se deklariraju kao protestantkinje imaju pozitivniji stav o tome kako se prema njima odnose njihove crkve od katolikinja – jedan je od rezultata istraživanja irskog fakulteta ''Trinity College Dublin''. Čak 75 posto katolkinja ne osjeća da se Katolička crkva odnosi prema ženama s punim poštovanjem, dok s druge strane čak 94 posto protestantkinja misle kako ih njihove crkve poštuju.
60 posto katolkinja misli da njihova Crkva stavlja muškarce na prvo mjesto, što se odražava i u društvu, dok isto misli tek 32 posto protestantkinja. Zanimljivo je također kako 80 posto protestantkinja misli kako ne postoji velika razlika između onoga što u njihovim crkvama rade muškarci a što žene, dok to isto misli za Katoličku crkvu tek nešto manje od 50 posto katolkinja.
Čak 72 posto katolkinja se složilo s tvrdnjom da je Katolička crkva dugo pokušavala kontrolirati položaj žene u društvu, dok to isto za protestantske crkve misli tek 20 posto protestantkinja. Unatoč tome, 73 posto katolkinja misli da katolički kler danas ima više razumijevanja za potrebe žena u Katoličkoj crkvi.
Obje skupine žena toleriraju pobačaj u posebnim okolnostima. Tako 90 posto katolkinja i 97 posto protestantkinja misli da pobačaj treba biti dopušten u slučaju ako trudnoća ozbiljno ugrožava život majke.
Kako javlja Irish Times, istraživanje je provedeno u Irskoj, u razdoblju od 2002. do 2006. godine, na uzorku od 467 katolkinja i protestantkinja. Obje skupine žena bile su jednako zastupljene u istraživanju, obuhvaćene su žene između 21 i 70 godina starosti i vodilo se računa da jednako budu zastupljene žene iz urbanih i ruralnih krajeva.
Reformirana Crkva u nastojanjima služenja zajednici vjernika i svjedočanstva svijetu organizira različite duhovne i društvene aktivnosti kojima svjedoči svoje poslanje, u tom smislu dajemo kraći prikaz aktivnosti posljednjih mjeseci.
Crkvene općine koje imaju osiguranu stalnu pastoralnu skrb redovno duhovno zajedništvo imaju na Dan Gospodnji kada je organizirano Bogoštovlje. Svrha je tog nedjeljnog okupljanja duhovna obnova, molitva, propovijed iz Riječi Božje, učestvovanje u sakramentu Večere Gospodnje; dakle produbljivanja zajedništva s Bogom, Crkvom i vjernicima. Zajednice vjernika koje nemaju organiziranu stalnu pastoralnu skrb tj. nemaju duhovnog pastira organiziraju svoja okupljanja koja predvode prezbiteri. Pored redovnih Bogoštovlja organiziraju se i ona koja su povezana sa velikim kršćanskim blagdanima, a dio su kršćanskog-reformatorskog nasljeđa.
Reformirana Crkva u Hrvatskoj ženama daje punu duhovnu i pastoralnu afirmaciju te im je dopušteno pastoralno djelovanje u svim službama, dakle smije obnašati pastoralnu i prezbiterijalnu službu u zajednici.
Katehetska nastava se odvija u svim zajednicama koje imaju polaznike. Zavisno od situacije negdje se nastava odvija u školama, a negdje zbog manjeg broja polaznika u Crkvenim općinama. U posljednjih nekoliko godina suradnja je na visokom nivou, te nisu primijećeni veći problemi u provođenju katehetske pouke reformiranog vjeronauka u školama.
U organizaciji Katehetskog ureda za mladež (KUM) tijekom ljetnih praznika organizirani su kampovi za djecu i mladež iz Reformirane Crkve i drugih zainteresiranih. KUM već dugi niz godina organizira kampove duhovne obnove za djecu i mladež. Ove su godine bili pod pokroviteljstvom Crkve iz Hrvatske i Reformirane crkve u Mađarskoj.
Dan reformacije je obilježen u Crkvenim općinama. U većini Crkvenih općina održana su Bogoštovlja, tim više što je ove godine bio na Dan Gospodnji. U tom smislu ističemo i predavanja na temu Kulturološki i povijesni utjecaj reformacije. Više o reformaciji u Europi možete pročitati putem sljedeće poveznice, reformacija.
Reformirana Crkva, povremeno, učestvuje u međureligijskim susretima, tako je u sklopu inicijative nazočila i ovogodišnjem skupu povodom Dana Duha Asiza, koji se održava u sklopu franjevačke inicijative. Ekumenska nastojanja su, također, na listi prioriteta Reformirane Crkve. No, tu je potrebno istaknuti nastojanja, koja imaju za cilj stvaranje jedinstvene organizacije, koja će imati jednoga vođu i jedan centar moći te apstrahiraju protestantski identitet ne mogu naći podršku kod Reformirane Crkve te su anti ekumenska i suprotna protestantskom razumijevanju ekumenizma.
Aktivnosti u sklopu biskupskoga ureda i sinodalnoga vijeća se odvijaju prema planu, i programu. Odvijaju se posjete i konzultacija sa pastoralnim službenicima i različitim institucijama na tuzemnom i inozemnom nivou.
Naš je molitveni zagovor, u kojemu potičemo sve vjernike, sljedeći:
Gospodine Bože neka bi tvoje milost bila nad Crkvom, a njezino svjedočanstvo poticaj na vjeru i pobožnost. Molimo te kako bi naša domovina imala iskrene, poštene i predane političare, te ljude iskrene i otvorene za tebe. Molimo te da nivo svijesti i odgovornosti svih građana bude što bliže onomu, koji prevladava u zemljama Europe, koje su nam uzor. Posebno molimo kako bi pregovori i proces pristupanja Europskoj uniji bili što bolje i što prije okončani. To molimo po Kristu Isusu Gospodinu našemu, koji s Tobom i Duhom Svetim živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen!
Svjetska zajednica Reformiranih Crkva (SZRC) je pokrenula novu više jezičnu web stranicu, na kojoj se mogu dobiti osnovne informacije vijesti te različiti materijali povezani sa reformiranom tradicijom, aktulanostima i publikacijama. Web stranica je u beta fazi te se očekuju poboljšanja u funkcionalosti, informacijama i materijalima.
Pritiskom na poveznicu SZRC možete se više informirati.
SZRC ujedinjuje 80.000,000 ispovijedajućih vjernika, u više od 108 zemalja, sa 230 Crkva organiziranih na državnom nivou, i više stotina tisuća Crkvenih općina diljem svijeta na lokalnom nivou. Crkva ima direktno reformirano nasljeđe poznato kao kalvinizma sa sinodalno prezbiterijalnim sustavom crkvene uprave. Centralni ured nalazi se u gradu protestantske - kalvinske reformacije Ženevi.
Protestantizam u Beču ima dugu tradiciju. Premda je centar Habsburške monarhije, a kasnije i Austro-Ugarske monarhije često bio poznat kao bastion protureformacijskih djelovanja na području Srednje Europe reformatorski nauk je uvijek bio popularan.
Zapravo, većina Bečana je prihvatila protestantizam, ali su zbog nasilja i zlostavljanja prisiljeni na većinsku religioznost. S vremenom je postlo jasno kako protestantizam ima širu podršku i sve se više počeo tolerirati. Najveći doprinos tome su dali Josip II, Patentom o toleranciji u 18. stoljeću i Franjo Josip Protestantskim patentom u 19. stoljeću. Time su otvoreni putovi vjerske tolerancije na području Habsburške monarhije, što je uključivalo i hrvatske prostore. Nema sumnje kako je Josip II uveo toleranciju za reformirane kršćane u Habsburškoj monarhiji koji su dugo vremena bili proganjani što se nastavilo i dalje u pasivnim krajevima monarhije.
Oko 5% stanovnika Beča su protestanti (tzv. luterani i kalvini), a oko polovice rimokatolici. Bečki se protestanti okupljaju u nekoliko župa, a dvije najveće se nalaze u samom centru grada, odnosno u Dorotheergasse. Jedna je Evangelička crkva augsburške vjeroispovijesti, odnosno luteranska, a pored nje se nalazi Reformirana crkva helvetske vjeroispovijesti. Bogoštovlja se održavaju na njemačkom jeziku, ali i na engleskom i mađarskom.
Osim u Beču, najveća koncentracija protestanta kojih je u Austriji oko 5% je u pokrajinama Gradišće, Koruška i Gornja Austrija.
Reformirano sveučilište u Debrecenu nagradilo je predsjednika Zajednice Protestantskih Crkava Europe (ZPCE) Thomasa Wipfa počasnim doktoratom iz teologije za njegovo jačanje uloge Crkava kao graditeljica mostova u procesu europskog ujedinjavanja. Thomas Wipf, predsjednik Zajednice Protestantskih Crkava u Europi i Švicarske Federacije Protestantskih Crkava, počasnim doktoratom iz teologije 4. studenog 2010.
Wipf je u svojem izlaganju rekao: “Bez reformacijske poruke slobode europsko jedinstvo ne bi bilo postignuto.” Protestantska Crkva pokazuje kako su procesi ujedinjenja uvijek praćeni promjenama. „Otvorenost protestantskih crkava za reformu, njihovo samo-razumijevanje kao konfesije slobode i u svijetu potvrđena odgovornost, unaprjeđuj razumijevanje među zemljama Europe.“
Protestantske crkve su otvorene za promjene, istaknuo je Wipf. „Vrijednosti i stavovi se mijenjaju. Crkva vodi računa o tome razrađujući doprinos trenutnim temama koje su primjenjive u promjenjivim stvarnostima života.“ Sa svojim etičkim horizontom protestantska crkva može „uvesti drugačiji vrstu pravednosti.“
Javni interes za protestantski glas za hitna društvena i politička pitanja je vidljivo rastao. „Protestantske Crkve nisu zarobljene u dogmatskom sustavu. Njihova vodstva nisu autoritativni doktrinarni uredi.“ Njihova sloboda kao crkava kako bi govorile i bile saslušane o temeljnim političkim pitanjima protiv pozadine življenja i suvremenog tumačenja Evanđelja je „njihova najveća prilika i odgovornost.“ Počasni je doktorat bio dodijeljen na zasjedanju akademskog simpozija Festivala mađarske znanosti 2010., „Dvadeset godina nakon promjene – ocjenjivanje novog usmjerenja Crkve i teologije.“
Thomas Wipf je dao impulse za javnu relevantnost reformirane teologije, rekao je vodeći biskup Reformirane Crkve u Mađarskoj, Gusztáv Bölcskei, u svojoj pohvali. Kao predsjednik ZPCE-a Wipf je također osnažio ulogu crkava kao graditeljica mostova u procesu europskog ujedinjavanja. Wipf je pojačao suradnju europskih protestantskih crkava na temelju ZPCE-ovog ekumenskog modela.
Dana 8. listopada 1991. godine Hrvatski sabor jednoglasno je donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.
Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, a zrakoplovi komunističke JNA izvršile su agresiju te bombardirali povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo. Zbog tih okolnosti, te mogućih napada na Zagreb, sjednica triju saborskih vijeća održana je listopada 1991. u podrumu Inine zgrade. Hrvatska je krenula putem demokracije i slobode. Velika većina građana Hrvatske odlučila je odbaciti okove totalitarizma i jednoumlja koje su im nametnuli, mimo njihove volje i demokratske procedure, komunisti nakon Drugog svjetskog rata.
Agresor je potpomognut od JNA i njezinim rukovodstvom koje je stolovalo u Beogradu te idejno začeto u Srpskoj akademiji nauka, sa ciljem stvaranja Velike Srbije, htio uništiti našu domovinu i porobiti građane. Ipak uz pomoć Boga i molitvenih zagovora, hrabrosti hrvatskih branitelja te podrške građana: Hrvata, Mađara, Čeha, Slovaka, Nijemaca, Austrijanaca, Bošnjaka, Talijana, Židova, Ukrajinaca, Rusina, Slovenaca, Roma, Srba i dr. komunističko-demonsko divljanje je pobijeđeno.
Danas je naša domovina prešla veliki put i ostvarila ogroman napredak. Unatoč komunističko-totalitarističkom nasljeđu stupovi kojega su bili: nepoštivanje slobode mišljenja i izražavanja, sloboda vjere i svijesti, korupcija i nepotizam, pljačka privatne imovine, ateizacija društva itd. budućnost naše domovine nije upitna. Pored svih problema koji su nas pratili od osamostaljenja, ratne agresije i uništavanja, pljačke materijalnih dobara, loše provedene privatizacije i korupcije te spore tranzicije u demokratski sustav; društvene reforme i borbe protiv grijeha prošlosti uzimaju, konačno, zamah.
Danas smo pred vratima ulaska u EU te ćemo se konačno, duhovno i društveno, vratiti u okrilje civilizacije kojoj smo pripadali veći dio naše povijesti.
U tom smislu su poticajne riječi koje nam je uputio mađarski predsjednik Pal Schmit: "Sada već cijela Europa s velikom nadom očekuje vaš ulazak u Europsku uniju. Naime, pristupanje Hrvatske toj zajednici bit će primjer za cijelu regiju i to može ispuniti nadom sve susjede. Veliku nadu u nama pobuđuje ono što je Hrvatska učinila na ovom petogodišnjem putu pripreme ulaska u EU. Ja sam također izrazio nadu da se pregovori formalno mogu završiti za vrijeme mađarskog predsjedanja EU-om, na njegova dva velika summita, koji će se održati u ožujku i u lipnju". 
Republika Mađarska je bila velika podrška tijekom agresije na Hrvatsku, a to je i danas. Treba, također, podsjetiti kako Reformirana Crkva u Mađarskoj ima oko 2 milijuna vjernika te je druga najveća organizirana Crkva u toj zemlji.
Sa nadom u bolju budućnost svim građanima želimo Sretan Dan neovisnosti, a naše su molitve upućene Bogu, našemu Stvoritelju, kako bi nas zaštitio, sačuvao i blagoslovio. Usrdno molimo Boga kako bi nam dao mudre, razborite i poštene političare koji će raditi za opće dobro i voditi društvo u napredak, a da građani grade društvo temeljeno na socijalnoj pravdi, poštenju, radu i znanju te demokratskom, kršćanskom i reformatorskom svjetonazoru koji su dio zapadne civilizacije!
Dana 3. listopada svake godine njemački narod obilježava Dan njemačkog jedinstva (Tag der Deutschen Einheit).
Ove godine obilježava se u sjevernonjemačkom gradu Bremenu i ima posebno značenje. Obilježava se 20 godina njemačkog ujedinjenja, odnosno spajanja istočnog i zapadnog dijela. Biti će to veliki događaj za cijeli njemački narod, ali i Europu. Ujedinjenje Njemačke je nakon rušenja Berlinskog zida značilo pobjedu slobode nad totalitarističkom tiranijom koja je desetljećima uništavala mnoge narode i pojedince u Istočnoj Europi. Protestantska Crkva u Njemačkoj je imala ključnu ulogu u rušenju komunizma na Istoku.
Uz mnoštvo događanja treba istaknuti ekumensko bogoštovlje u katedrali Sv. Petra, predvoditi će ga biskup Franz-Josef Bode, pastor Renke Brahms i pastorica Susanne Kayser, na kojem će uz visoke predstavnike biti nazočni i predsjednik Christian Wulff te kancelarka Angela Merkel članovi Protestanske Crkve u Njemačkoj.
Svjetska zajednica Reformiranih Crkva (SZRC) u nastojanjima služenja i djelovanja na dobro reformiranih kršćana te svih ljudi dobre volje u priopćenju ističe svoj identitet, poslanje i svrhu koji su dio reformiranog konfesionalnog identiteta.
Identitet Reformirane Crkve
Proizlazi iz nasljeđa reformiranih konfesija, koje su dar duhovne obnove Crkve. SZRC je zajednica Crkava kroz:
Poslanje i svrha Reformirane Crkve
SZRC će davati potporu Crkvama članicama kroz:
SZRC će davati potporu ekumenskom pokretu i transformaciji svijeta kroz:
Hrvatski Crveni križ od 20. rujna dostavlja pomoć na područja pogođena poplavama. Donacije za pomoć građanima i nadalje se mogu uputiti:
Uplatom na žiro račun HCK broj 2340009-1511555516 poziv na broj odobrenja 02.
Pozivom na donatorski telefon broj 060 90 11 (cijena poziva 6,15 kn, PDV uključen)
On line donacijom na www.hck.hr
Do 22. rujna na područja; Krapine, Samobora, Umaga, Velike Gorice i Zaprešića upućeno je sveukupno: 6.930 litara vode, 63 isušivača prostorija, 170 paketa potrepština za osobnu higijenu, 170 pokrivača, 85 pari čizama, 20 madraca, 12 motornih crpki, 3 agregata (4,5 kW). Volonteri i zaposlenici Crvenog križa preuzeli su pomoć iz centralnog skladišta Hrvatskog Crvenog križa u Zagrebu i raspodijelili je građanima pogođenima poplavama.
Pozivamo sve one koji su u mogućnosti pomoći onima koji su ugroženi, te svoje molitve upute Gospodinu kako bi ova nepogoda bila što prije riješena, a život se vratio u normalu.
Vanjska poveznica: Hrvatski Crveni križ
Najava paljenja Kur'ana, koja nije izvršena, potaknula je lanac nasilja nad kršćanima.
Na sjeveru Indije spaljena je protestantska škola (The Mallinson School of Amritsar Diocese) u vlasništvu Crkve sjeverne Indije. U napadima na kršćane (Kashmir i Punjab) poginulo je 18 osoba. Iako vlasti u Pakistanu i Indiji toleriraju progone kršćana, a ispadi nisu rijetkost ovo divljanje fanatika izazvano je neprimjerenim nastupima propovjednika Terrya Jonesa.
Crkva sjeverne Indije (The Church of North India) je protestantska organizacija osnovana 1970. Povezane su u zajedničko tijelo najznačajnije protestantske Crkve koje djeluju u sjevernoj Indiji. Crkva sjeverne Indije ujedinjuje anglikance, kongregacionaliste, prezbiterijance, metodiste, i druge. Broji milijun i dvjesto tisuća vjernika te imaju tri tisuće pastora više desetaka vrtića, škola i fakulteta.
Tko je Terry Jones?
On i njegova supruga Sylvia voditelji su tzv. Svjetskog golubovog službujućeg centra (The Dove World Ministry Centre) u Gainesville, Florida, oni su pastori i apostoli te zajednice. To je karizmatska-pentekostalna crkva koja nije članica niti jedne denominacije, broji između 60-80 članova, a osnovana je 1986.
U sklopu te zajednice djeluje i tzv. Golubova karizmatska služba (Dove Charismatic Ministries) koje su oni voditelji, a njihov je cilj izgradnja “apostolskih“ crkava. Osobe zadužene za rad u crkvi su tzv. apostolski tim.
Propovjednik Jones (58) smatra kako je islam lažna religija te je zbog toga htio spaliti 200 Kur'ana koje je dobio na poklon, na dan kada je izvršen teroristički napad na New York. Povod je planirana gradnja džamije nedaleko mjesta gdje su se dogodili napadi. On smatra kako treba zaustaviti gradnju svih đamija u SAD-u dok fundamentalisti u Saudijskoj Arabiji, Iraku, Iranu te ostalim mjestima ne dozvole gradnju kršćanskih Crkava.
Njegovi su stavovi ekstremistički, no treba napomenuti kako 67 posto Amerikanaca ne podržava gradnju islamskoga centra u blizini mjesta gdje su se dogodili napadi. Mnoge skupine (društvene i religijske) imaju slične stavove iako ih ne provode u praksi, pogotovo ne na ekstreman način.
Prezbiterijanci-reformirani, evangelici, epsikopalni-anglikanci, metodisti i dr., ogradili su se od ovakvih i sličnih ekstremističkih stavova te im ne daju povod niti podršku.
Federacija francuskih protestanata (FFP) (Fédération protestante de France) usprotivila se deportaciji Roma, te je stala na stranu svih doseljenika.
U priopćenju za javnost, uopćenog krajem kolovoza, istaknuli su sljedeće: «zabrinuti smo stavom, koji je zauzela politika glede Roma, najsiromašnije europske populacije». FFP, također, ističu kako su njihova nastojanja da pokažu solidarnost prema svim doseljenicima, čiji je povod stav prema Romima, bio zaustavljan od strane policije.
Prema istraživanjima (The Minority Rights Group International) u Francuskoj boravi oko 15.000 Roma, koji su došli iz Istočne Europe, uglavnom Rumunjske. Veliko nezadovoljstvo među civilnim i vjerskim udrugama izazvao je potez vlasti, koji su odlučili deportirati 950 Roma u Rumunjsku i Bugarsku. Službeno je obrazloženje kako se radi o ljudima koji se bave krađom, prosjačenjem i neradom. Istina je kako mnogi imaju takve tendencije, ali se od civilnih vlasti očekuje da kroz društvene i socijalne programe te edukaciju tu skupinu nastoje integrirati u zajednicu.
Potrebno je naglasiti kako je Europska komisija protiv rasizma i netolerancije istaknula kako se Rome često puta smatra: «kolektivno odgovornim za kriminalne prijestupe te zloupotrebu EU legislativa povezanih sa slobodom kretanja».
FFP je osnovana 1908. predstavlja 23 Crkve, 81 asocijaciju i 500 institucija. Ukupno je 1400 zajednica, koje su članice te 1650 pastora. Predstavljaju 800.000 protestanata u Francuskoj (2.1 posto populacije), a najbrojnije su članice Reformirana i Evangelička crkva.
Biblijska duhovnost temelj je reformatorske pobožnosti. Ona pomaže u razvijanju cjelovite slike Boga Stvoritelja i rast u spoznaji Svetoga Trojstva. Bog je u središtu takove pobožnosti, a ona se razvija tijekom cijelog života i daje osobi osmišljen život na zemlji te razumijevanje sebe.
Putem vanjske poveznice duhovno se obnovite na Gori slave Gospodnje.
Kako se u javnosti sve više otvoreno, konačno precizno i analitički, raspravlja o temeljnim problemima gospodarske politike i razvoja u Hrvatskoj, postavimo si jedno važno pitanje. Jesmo li spremni gledati na posljedice, ili prije svega na uzroke tih problema? Drugim riječima, mislimo li primjerice da visoka stopa nezaposlenosti predstavlja veliki problem koji treba rješavati, odnosno žalimo li obzirom na bolnu istinu da mnogi ljudi (koji su voljni raditi) u Hrvatskoj teško ili nikako ne pronalaze posao? Velika većina građana će reći da je to problem. Neki će ipak navesti i određene razloge.
Razlozi društvenih problema
Dakako, to je samo posljedica, a razlozi su ključni, premda ih možda i ne želimo znati. Zato radije žalimo nad posljedicom, nego nad brojnim uzrocima. Još je gora pomisao što bi sve trebalo biti učinjeno te se ti uzroci počnu uklanjati.
Cjeli društveni osvrt pročitajte putem -POVEZNICE-
Dana 16. kolovoza 2005., za vrijeme molitve, psihički poremećena žena došla je među mnoštvom okupljenih ljudi. Svi su ostali u šoku nakon što je nasrnula i sa više uboda nožem ubila čovjeka koji je cio svoj život posvetio navještaju Evanđelja.
Mistik i duhovnik
Njegova je služba započela 20. travnja 1940. kada je kao mladi protestantski (kalvinski) teolog, sin pastora Reformirane crkve u Švicarskoj došao u francusko selo. Vihor nadolazećeg rata prijetio je uništiti sve dobro što je ljudska civilizacija do tada ostvarila. Ono što će u Europi nastupiti ostaviti će duboke i teške rane na ljudima diljem svijeta. Zacjeljivanju će rana, jednim dijelom, pomoći i zajednica, koju je osnovao taj duhovnik i mistik. Njegova će vizija početi spašavanjem Židova tijekom holokausta, a nastaviti će se osnivanjem, do tada jedinstvenog projekta, kršćanske duhovne zajednice, koju čine protestanti i rimokatolici okupljeni nakanom slavljenja Boga, promicanjem duhovne obnove i izgradnje.
Ova je zajednica prožeta Kristovim naukom te prihvatljiva svim izbalansiranim strujama unutar kršćanstva. Nepoznato će mjesto u Burgundiji postati svjetski poznato te privlačno mladima i starima, rimokatolicima i protestantima tj. onima koji se žele duhovno obnoviti i rasti u spoznaji Boga.
Osnivač te zajednice je brat Roger, odnosno Roger Louis Schütz-Marsauche, rođen 15. travnja 1915., a ubijen 16. kolovoza 2005.
Molitva i meditacija
Taizéa je malo mjesto udaljeno 320 km jugoistočno od Pariza, tamo je smještena istoimena ekumenska molitvena zajednica koju čine katolici i protestanti. Stotinjak braće iz tridesetak različitih zemalja žive u skromnosti i molitvi, potiču duhovnu obnovu te promiču nauk Gospodina Isusa Krista. U društvenom su angažmanu predani promoviranju pravde i mira u svijetu.
Počeci komune su 1940., formalno 1944. kada je brat Roger registrirao zajednicu u nakani da to bude mjesto molitve i duhovne obnove. Na Uskrs 1949. sedmorica kršćana, predvođeni bratom Rogerom, učinili su nešto što je tada u protestantskom svijetu bio neprihvaćen, i danas kontroverzan korak. Zavjetovali su se na komunski način života, celibat, siromaštvo i poslušnost. Prvi brat katolik biti će belgijski liječnik koji im se pridružio 1969. Zajednicu danas čine braća iz katoličke, reformirane i anglikanske tradicije.
Intenzivno se od 1950. u toj se zajednici okupljaju ljudi koji dolaze na duhovnu obnovu, molitvu kontemplaciju i spoznaju Boga. Tijekom vremena braća su razvila poseban oblik glazbe koji ujedinjuje različite kršćanske tradicije, a temelji se na pjevanju pojedinih kršćanskih poruka ili dijelova Svetoga pisma, s naglaskom na psalme.
Zajednicu godišnje posjeti oko 100.000 ljudi. Program duhovne obnove je zamišljen kao ciklus od sedam dana, iako je moguće doći i nekim drugim danima, od nedjelje do nedjelje. Tijekom boravaka u zajednici posjetitelji provode vrijeme u zajedničkim molitvama, proučavanju Svetoga pisma, razgovoru i radionicama, te zajedničkim obrocima sve to u nakani duhovne obnove i spoznavanja Boga.
Braća organiziraju skupove duhovne obnove po različitim gradovima svijeta. Jedan je takav skup održan prosinca 2006. u Zagrebu. Tada se okupilo oko 40.000 učesnika, a skup je bio pod pokroviteljstvom Zagrebačke nadbiskupije. Trideset treći skup bit će održan u Roterdamu, a posjetitelje će ugostiti predstavnici Reformirane i Katoličke crkve.
Nekoliko godina prije svoje smrti brat Roger je imenovao svoga nasljednika, brata Aloisa katolika iz Njemačke, koji danas predvodi zajednicu.
Zajednica ima podršku relevantnih kršćanskih Crkava. Mnogi su predstavnici kršćanskih Crkava uputili poruke, povodom sedamdeset godina od osnutka te pete godišnjice smrti brata Rogera. U ime Reformirane crkve tajnik Svjetske zajednice Reformiranih crkava, u ime Evangeličke crkve tajnik Svjetske luteranske federacije, u ime Anglikanske crkve nadbiskup Canterberški, u ime Rimokatoličke crkve papa Benedikt XVI, u ime Pravoslavnih crkava patrijarh Bartolomej Konstantinopolski, patrijarh Kiril Moskovski, te tajnik Svjetskog savjeta Crkava.
Vanjska poveznica: Taizé
Četvrtina bavarskog stanovništva izjašnjava pripadnost protestantskoj vjeroispovijesti (evangelici i kalvini), što je slično kao u Mađarskoj (tamo su većina kalvini). Iz toga se može zaključiti kako je protestantizam imao i ima utjecaj u Bavarskoj. Crkvu predstavlja zemaljski biskup, sa sjedištem u Münchenu, a postoji i nekoliko regionalnih biskupa.
Kao pokrajinska crkva (Seniorata), jedna je od 24 članica Evangeličke crkve Njemačke (EKD). Protestantska crkva u Bavarskoj (evangelici i reformirani) ima više od 2 i pol milijuna članova u više od 1500 Crkvenih općina. Protestanta ima najviše u Münchenu, te u regijama Frankija i Švabija.
Gradovi Nürnberg (Frankija) i Augsburg (Švabija) imali su važnu ulogu tijekom reformacije. Žestoka protureformacija je nasiljem i zlostavljanjem nastojala konvertirati protestante. Kao i u ostatku Njemačke, Crkva ujedinjuje vjernike evangeličke (luteranske) i reformirane (kalvinske) konfesije. Reformiranih vjernika koji pripadaju bavarskoj sinodi je oko 12.000 u 13 Crkvenih općina. Ured se moderatora (biskupa) nalazi u Nürnbergu. Crkva surađuje sa sestrinskim reformiranim crkvama u Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, i drugdje.
Crkva se financira od svojih vjernika iz „crkvenog poreza“ koji prikuplja bavarska porezna uprava od deklariranih pripadnika.
Za reformirane kršćane u Bavarskoj bitan je slijedeći moto: Riječ i ništa kao Riječ i zaista cijela Riječ - Das Wort und nichts als das Wort und zwar das ganze Wort. Božja Riječ je temelj na kojem se gradi reformirana vjerska tradicija, a središnje mjesto u Bogoštovlju ima Sveto pismo, isto tako u životu Crkve te svakoga vjernika. Reformirano Bogoštovlje proizlaze iz Riječi Božje, a crkvene su strukture i liturgija jednostavni. Takva jednostavnost se vidi i u Evangeličko-reformiranoj općini u Münchenu koja se nalazi blizu samog središta grada i Evangeličke (luteranske) crkve Sv. Mateja. U Münchenu protestanti (luterani i kalvini) čine oko 13% stanovništva.
Crkva u Augsburgu je važna jer je u tom gradu 1555. godine potpisan tzv. Augsburški vjerski mir, uspostavivši načelo: Čija regija, njegova religija - Cuius regio, eius religio. Unatoč protureformaciji, brojni hugenoti (francuski kalvini) pronašli su svoju slobodu u bavarskim protestantskim područjima kao što su primjerice Bayreuth, Erlangen, Schwabach i Wilhelmsdorf.
Mihajlo Starina rodom je bio iz sela Stare pored Drave u Šomođskoj županiji, u kojem su živjeli Slovaci početkom XVI. stoljeća.
Prije nego što je 1530. godine pristupio reformaciji bio je katolički franjevac. Studirao je u Padovi. Učestvovao je u Mohačkoj bitci. Od 1544. godine bio je u Lugu (Baranja, Hrvatska), a u razdoblju šest do sedam godine osnivao je oko 120 protestantskih župa (Crkvenih općina). Takav brzi porast protestantskih župa uvjetovao je i njihovo brzo organiziranje. Godine 1553. bio je u Tolni, a vratio se u Lug 1558. godine. Od 1564.-1567.g. djelovao je u Đuli, Šarošpataku i Papi (današnja Mađarska). U vječnost se je, svome Gospodinu kojega je naviještao i vjerovao, preselio 1575.g.
Reformacija se brzo širila u Baranji za vrijeme turske okupacije među mađarskim i hrvatskim pučanstvom. Starina je imao veliki talent za pjevanje, a posebno je volio pjevati Psalme. Ljudi su dolazili iz različitih krajeva slušati njegovo propovijedanje i crkveno pjevanje. Napisao je više nabožnih pjesama, koje su objavljivane u reformiranim pjesmaricama. Pisao je i kazališne predstave: „Comaedia de matrimanio sacerdotum”, „Comaedia lepidissima de sacerdotio”. U njima je predstavljao reformatore koji su položili svoj život za širenje Evanđelja. Starinu su više puta htjeli ubiti strani plaćenici, i to zbog širenja nauka Gospodina Isusa Krista.
Starina je imao značajan rad i u području edukacije, u Tolni i Baranji je organizirao školstvo od 1545. do 1553. godine. Dao je doprinos u prevođenju Biblije, te imao potporu nekih značajnih ljudi: Muceius Mattiasa i Zigericus Imre. Starina je od godine 1553. bio biskup u Lugu (episcopus). Svirao je na violini te pjevao nabožne pjesme i psalme. Lug je bilo pod turskom okupacijom kada je došao Mihajlo Starina u Lug. Čim je Starina započeo rad u Lugu, pojavili su se inkvizitori, ali bez uspjeha jer su reformatori poučavali kršćansku misao na narodnom jeziku. Među reformiranim vjernicima Evanđelje se brzo širilo. Starina je preveo psalme i na mađarski jezik. Zbog reformatorskog nauka i lijepog pjevanja mnogi ljudi su došli u Lug čuti evanđelje i pjevanje.
Crkvena općina Lug i danas djeluje te svojim nastojanjima svjedoči vjeru u Gospodina Isusa Krista i organizira pastoralni život na slavu Božju.
"Povijesna je nepravda što Hrvatska još nije članica Europske unije, a Europe niti njezine energetske sigurnosti bez Hrvatske ne može biti, izjavio je u četvrtak u Budimpešti mađarski premijer Viktor Orban nakon sastanka s hrvatskom kolegicom Jadrankom Kosor.
"Povijesna je nepravda što se Hrvatska, koja je za članstvo pripremljena bolje od nekih članica, nalazi izvan EU-a", rekao je mađarski premijer. "Stabilna europska politika ne može se graditi na nepravdi i stoga se nadamo što bržem ulasku Hrvatske u Uniju", naglasio je Obran, čija će zemlja predsjedati EU-om u prvih šest mjeseci 2011. godine, kada se očekuje potpisivanje hrvatskog pristupnog ugovora.
Orban je na zajedničkoj konferenciji za novinare s Kosor istaknuo da će "cijenu Hrvatske u EU-u i srednjoj Europi podići ono što ta zemlja nudi u energetskom smislu", spomenuvši pritom planiranju gradnju LNG terminala za ukapljeni plin u Omišlju te plinovode koji će kroz Hrvatsku prolaziti.
"Bez Hrvatske nema energetske sigurnosti u Europi", rekao je Orban, koji je LNG terminal nazvao "kamenom temeljcem" hrvatsko-mađarskih odnosa i ključnim za energetsku stabilnost srednje Europe koja ne smije biti ovisna o tradicionalnim opskrbnim pravcima.» Prenosi HINA.
Mađarski premijer Viktor Orban član je Reformirane Crkve u Mađarskoj. Reformirana Crkva broji oko 2.000.000, a diljem svijeta još oko 1.000.000 vjernika. Ima 27 Seniorata, 1200 Crkvenih općina, i 1420 crkvenih objekata. U glavnom gradu, Budimpešti, ustrojeno je 14 Crkvenih općina. Zajednica ima blagu tendenciju rasta, iako ne bez problema i izazova koje donosi današnje društvo.
Temelj je duhovnog života zajednice Bogoštovlje koje je usmjereno štovanju Svetoga Trojstva. Crkveni se život očituje i u katehetskom poučavanju svih dobnih skupina djece i mladeži, poduci Svetog pisma, molitvenim skupovima te različitim duhovnim i kulturnim aktivnostima. Njima se svjedoči vjera u Boga i bogato reformatorsko (kalvinsko) nasljeđe te zemlje. Crkva, kao i ostale istinski Reformirane Crkve, nasljeduje sakramentalnu teologiju. Djeca nakon krštenja prolaze sustav katehtetske naobrazbe te kroz konfirmaciju potvrđuju vjeru u Boga i savez koji je Bog s njima uspostavio po sakramentu krštenja, čime postaju punopravni članovi zajednica kojima je dopušteno participirati u sakramentu Večere Gospodnje.
Moderne tehnologije i novi načini komuniciranja pomažu da se ideje, vijesti i stavovi šire velikom brzinom. Na taj način pojedinci, i organizacije prenose stavove, donose informacije i vijesti.
Facebook je društvena mreža razvijena u Sjedinjenim Američkim Državama. Temeljna je ideja pomoći u boljem komuniciranju i širenju ideja, stavova, razmišljanja te osobnih poruka i informacija. Korisnici mogu stvoriti osobini ili službeni profil, grupe te postavljati različite sadržaje; poveznice, tekstove, fotografije, video itd. Na taj način promoviraju sebe, ideje, stavove ili jednostavno komuniciraju sa drugima.
Projekt je ostvaren 2004. od trojice studenta Sveučilišta Hardvard: Marka Zuckerberga, Dustina Moskovitza, i Chrisa Hughesa. Zamišljena je kao komunikacijska mreža između studenata imenovanoga univerziteta ali se proširio internetom. Sjedište je tvrtke u Paol Altu u Kaliforniji. Prema tvrdnjama tvrtke imaju 400 milijuna aktivnih korisnika, od toga su 70 posto korisnici izvan SAD-a. Više od 100 milijuna korisnika pristupa na Facebook putem mobilnih telefona, a korisnici provedu više od 500 milijardi minuta mjesečno na Facebooku. Tvrtka ima više od 1400 uposlenika, urede na desetak lokacija u SAD-u, te sedam u Europi.
Društvene mreže, kao i sve u životu, imaju i naličje. Ono se očituje u manipuliranju, stvaranju lažnih, iskrivljenih "identiteta", te web mobbingu. Otvaraju mogućnost da se "identitet" promjeni te stvori iskrivljena i neistinita slika, zlorabe fotografije i lažiraju informacije. Stoga skrećemo pozornost na pojedince koji krivo i lažno predstavljaju "identitete". Oni često kroz promjenu imena i(ili) prezimena, iskrivljavanjem identiteta, manipulacijama sa fotografijama, lažiranjem podataka i različitim drugim zloupotrebama poput "Vukova u ovčjem ruhu" nastoje namamiti u mrežu obmane naivne pojedince. Treba upozoriti i na činjenicu kako su društvene mreže omiljene među graničnim skupnima i različitim sljedbama. Putem njih, zbog navedenih razloga, manipuliraju i love u "mrežu opsjene" naivne i nedovoljno informirane osobe.
Kako današnje društvo nije moguće zamisliti bez različitih oblika i načina komuniciranja u našemu izborniku tekućih vijesti možete pronaći popis, nekih od, Facebook profila i grupa koje preporučujemo na hrvatskom i engleskom jeziku.
Sinoda ujedinjenja dviju Alijansi Reformiranih Crkva: Svjetske Alijanse Reformiranih Crkava (SARC) i Reformiranog ekumenskog vijeća (REV) održana je u Grand Rapid, Michigan, SAD, na teološkom fakultetu The Calvin College, od 18.-28. lipnja 2010. Nazočno je bilo više od tisuću delegata nacionalnih Sinoda. Poticaj za Sinodu je bio zapis Svetoga pisma: "Jedinstvo Duha svezom mira!" Ef 4,3.
Saznajte više putem - POVEZNICE -
Prigodnu čestitku predsjednika Sabor RH pročitajte putem - POVEZNICE –
Prigodnu čestitku predsjednice Vlade RH pročitajte putem - POVEZNICE -
Prigodnu čestitku predsjednika RH pročitajte putem - POVEZNICE –
Dana 14. lipnja 2010. u pastoralnim prostorijama CO Korođ održano je neformalno druženje i susret, nekih od, pastoralnih službenika te njihovih bračnih supružnika.
Ovo je bio svojevrsni „obiteljski” susret, budući je Crkva duhovna obitelj u koju Bog poziva ljude različitih pozadina koji su ujedinjeni po krstu i vjeri u Tijelo Kristovo. Prirodna se obitelj zasniva na biološkoj vezi članova, a Crkvena se zasniva na puno jačoj, a ta je duhovna.
Na ovaj su način pastoralni službenici željeli pokazati kako služe istoj zajednici i kako su po vjeri povezani u Crkvu našega Gospodina Isusa Krista.
«Šesti međureligijski susret visokih predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj održan je u srijedu 16. lipnja u Sisku.
Na susretu u prostorijama Sisačke biskupije sudjelovali su predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog sisački biskup dr. Vlado Košić, tajnik istoga Vijeća prof. dr. Jure Zečević, predstavnik Srpske pravoslavne Crkve protojerej stavrofor o. Marinko Juretić, predstavnik Bugarske pravoslavne Crkve o. Emil Cenov Angelov, predstavnik Makedonske pravoslavne Crkve Ivan Lepitkov, biskup Reformirane kršćanske (kalvinske) Crkve Endre Langh, predstavnik Evangeličke Crkve generalni vikar Branko Berić, predsjednik Saveza baptističkih Crkava Toma Magda, predsjednik Evanđeoske pentekostne Crkve Damir Špoljarić, predstavnik Židovske općine Zagreb Luciano Moše Prelević, predstavnica Židovske vjerske zajednice Bet Israel Jasminka Domaš i predsjednik Mešihata Islamske zajednice muftija Ševko Omerbašić.
Susretom, razgovorom i druženjem prvenstveno želimo vjernicima naših zajednica i cjelokupnoj javnosti posvjedočiti našu blizinu i naše zajedništvo u ljudskoj i vjerničkoj dimenziji te promicati kulturu međureligijskog dijaloga i suradnje, ističe se u zajedničkoj izjavi sa susreta.
U društvu uzdrmanom globalnom ekonomskom krizom vjerski poglavari izražavaju svoju solidarnost s onima koji su njome najviše pogođeni, posebno s radnicima koji su sve više obespravljeni i beskrupulozno izrabljivani. Zalažu se i za starije, bolesne i sve nemoćne koji se ne mogu skrbiti sami o sebi i pozivaju nadležne institucije u Hrvatskoj da u svrhu njihova zbrinjavanja pokrenu i realiziraju projekte, primjerice novih hospicija i srodnih ustanova.
"Pozivamo i potičemo sve, u našim vjerskim zajednicama i izvan njih, da u ovo, u socijalnom pogledu osobito osjetljivo vrijeme, u skladu sa svojim mogućnostima, svi pomažemo i neumorno iskazujemo djelotvornu skrb za ljudsko dostojanstvo najugroženijih", ističe se u Izjavi sa susreta.
Također se poziva na zreo i nekoristoljubiv način ophođenja s prirodom te podsjeća da je "ekologija prirode" u prvom redu "ekologija srca". Upozoravajući da istjecanje nafte i erupcije vulkana podsjećaju na ranjivost planeta Zemlje i obvezuju na odgovorno korištenje prirodnih potencijala, vjerski poglavari poručuju da se ljudsko djelovanje ne može svesti samo na interes i profit.
U pogledu različitih jednostranih prikazivanja prošlosti u Izjavi se ističe potreba zalaganja za istinu koju se ne smije ni u koju svrhu zlorabiti, te poručuje: "Jedino na objektivnom i poštenom sagledavanju i prikazivanju prošlosti i aktualnih zbivanja moguće je graditi bolje odnose među narodima, vjerskim zajednicama i pojedincima".
Na kraju dokumenta vjerski poglavari izražavaju žaljenje što se vjeru u Boga i religijske i konfesionalne pripadnosti diljem svijeta i nadalje zlorabi u političkim i drugim interesnim sukobima.
"Kao vjerski predstavnici kršćanstva, židovstva i islama podižemo svoj glas i ponovno svjedočimo: ni u jednoj od naših religija ne može se ubijati i nanositi zlo drugome u Božje ime! U Božje ime se čovjeku čini isključivo dobro a ne zlo!
Religija ne gradi nasilje nego mir među ljudima!" poručuju sudionici VI. međureligijskoga susreta visokih predstavnika vjerskih zajednica u RH, izražavajući želju da njihovi izričaji i apeli ne ostanu "mrtvo slovo na papiru" nego da "prožimaju i nadahnjuju svakodnevne misli, riječi i djela nas, naših vjernika i svih ljudi dobre volje".
Siromaštvo ne utječe samo na pojedince, nego ima posljedice na cijelo društvo, crkve u Europi ističu kako je Europska unija spremna za početak posebne godine za borbu protiv siromaštva.
"U kršćanskom razumijevanju, siromaštvo i socijalna isključenost se ne temelje samo na ekonomskim čimbenicima, nego utječu na sve dimenzije života, ne samo pojedinca nego i zajednice", poručuje vlč. Rudiger Noll, direktor crkvene i društvene komisije Konferencije europskih Crkava (KEC).
vlč. Noll je u Madridu objavio kako će 2010. godina biti Europska godina borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. KEC je crkvena i društvena komisija koja promiče kršćanska stajališta o društvenim i političkim pitanjima, posebice onima s europskom dimenzijom.
Thomas Wipf, predsjednik Zajednica Protestantskih Crkava Europe (ZAPCE), izrazio je nadu kako će borba protiv siromaštva biti više od "samo kampanje" te da će dovesti do konkretnih rezultata. "Socijalni učinak financijske krize utječe na sve više ljudi u Europi", rekao je Wipf, koji je i voditelj Federacije Švicarske protestantskih crkava, članice KEC-a. "Siromaštvo i socijalna isključenost može se osjetiti svugdje: tamo gdje su osobe lišene prilike da sudjeluju u društvenom životu, tamo gdje školski sustav ističe nedostatke djece iz siromašnih obitelji i djece emigranata, odnosno kada nakon obuke ti mladi ljudi teško nalaze pristup tržištu rada ", rekao je Wipf.
Dokument koji je izradilo KEC-ovo povjerenstvo za borbu protiv siromaštva godine navodi kako je 79 milijuna ljudi u Europskoj uniji, odnosno 16 posto stanovništva, u riziku od siromaštva.
Ističe se kako CEC planira aktivnosti za godinu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti s naglaskom na tome kako crkva treba odgovoriti na migracije, koje je organizirala Međucrkvena komisija za migrante u Europi. (IB)
Reformirana Crkva u Americi (RCA) od svoje prve Sinode koja je bila 1628.g. vjerna je trima konfesionalnim dokumentima: Belgijskom vjeroispovijedanju, Heidelberškom katekizmu te Kanonu iz Dorta.
Na Sinodi, održanoj 10. lipnja RCA, potvrdila je i preuzela još jedan doktrinarni dokument: Belharsku konfesiju. Ovaj je dokument od velikog značenja zato što jasno upućuje na temeljne doktrinarne postavke kršćanske vjere te ističe diaboličnost segregacije s obzirom na rasnu posebnost. Ovaj je dokument nastao 1982. u okviru misijskih aktivnosti nizozemskih misionara koji su djelovali u Južnoj Africi. Danas je jedan od temeljnih doktrinarnih dokumenta Ujedinjene Reformirane Crkve Južne Afrike. Budući je segregacija bila sastavni dio južnoafričkog režima dokument predstavlja značajan iskorak u jasnoj osudi segregacije.
RCA je najstarija protestantska konfesija koja djeluju u USA, izvorno su je organizirali nizozemski doseljenici, broji oko 150.000 vjernika, ustrojena je po sinodalno-prezbiterijalnom načelu, te ima lagani brojčani rast.
Dokument u pdf. Možete preuzeti PRITISKOM.
Reformirana Crkva u Francuskoj ima povijest isprepletenu progonima i segregacijom te svjedočanstvom i mučeništvom za vjeru u Gospodina Isusa Krista.
Povijesni pogled
Prvi začetci organiziranog djelovanja, po sinodalno - prezbiterijalnom načelu sežu u 1555.g. Francuzi su sa velikim interesom prihvaćali protestantizam. Tako je 1562.g. došlo do progona protestanata te nasilnog gušenja slobode savjesti. Vrhunac progona se dogodio 1572., kada je bio organiziran genocid nad Hugenotima, francuskim kalvinima.
Godine 1685. oduzeta im je sloboda vjere i Bogoštovlja zajamčena Ediktom nanteškim po kojemu su od 1598. smjeli prakticirati slobodu savjesti i vjeroispovijedi. Povjesničari tvrde kako je tada bilo oko 900 000 reformiranih vjernika. Zbog odluke Luja XIV, više od 250 000 se iselilo u civilizirane zemlje u kojima im je bila zajamčena sloboda savjesti, mišljenja i vjeroispovijedi: Velika Britanija, Nizozemska, Njemačka itd. Segregacija, progoni i zlostavljanje trajali su do Francuske revolucije, te im je tada trajno zajamčena sloboda savjesti i vjere. Iako zvuči nevjerojatno, ali je činjenica, da je Napoleon 1787. godine priznao reformiranu i evangeličku konfesiju. Nakon toga vrjemena razvili su različite crkvene institucije, socijalnu i misijsku službu.
Od 1905. je na snazi odvojenost religije i države, te nema službene Crkve ili religije. Taj se sekularizam pojavio, između ostalog, i zbog grijeha prošlosti te progona protestanata.
Crkva danas
Život je Crkve danas organiziran oko Bogoštovlja, proučavanja Svetoga pisama, katehetskih pouka, te svjedočenja vjere kroz đakonsku službu, i društvene manifestacije. Crkva je organizirana po sinodalno-prezbiterijalnom načelu, a crkvena se uprava dijeli između vjerskih službenika i članova zajednice.
Reformirana Crkva u Francuskoj broji 350.000 vjernika, organiziranih u 400 Crkvenih općina koje imaju 360 pastoralnih službenika, te su podijeljeni u osam crkvenih oblasti, a nacionala sinoda je vrhovni autoritet Crkve. Imaju Visoko teološko učilište koje je dio Univerziteta u Parizu na kojemu školuju vjerske službenike, a crkvene aktivnosti i institucije se uzdržavaju od priloga članstva. Uključeni su u zajedništvo sa drugim Crkvama kroz Protestantsku federaciju te učestvuju u projektima društvenog, edukativnog i misijskog sadržaja. Od 2007. vode progovore sa Evangeličkom (luteranskom) Crkvom oko stvaranja zajedničke organizacije na državnom nivou. Ekumenska nastojanja sa Rimokatoličkom Crkvom danas su dobra, a postoje pozitivni primjeri suradnje na lokalnoj razini.
Pored ove ima i drugih protestantskih Crkva, a značajnije su: Crkva Augsburške vjeroispovijedi Alsace i Lorraine (više od 200 000 vjernika), Evangelička luteranska Crkva Francuske (oko 40 000 vjernika), Reformirana Crkva Alsace i Lorraine (oko 40 000 vjernika). Pored navedenih prisutne su i sljedeće Crkve: Anglikanska, Pravoslavna, Ujedinjena metodistička, te različite anbaptističke zajednice.
Prema posljednjim istraživanjima u Francuskoj živi 62.028.000, a statistike iz 2004. govore o tomu kako je 64,3 posto rimokatolika, od kojih 8 posto prakticira vjeru, onih koji nisu religiozni te ateista, iako to nisu iste kategorije, ima 27 posto, muslimana 4,3 posto, protestanata 1,9 posto, budista 1 posto, Židova 0,6 posto, Jehovinih svjedoka 0,4 posto, pravoslavnih 0,2 posto i ostalih 0,3 posto.
Saznajte više o Hugenotima -PRITISKOM-
Krajem 2009. godine Europska unija je konačno usvojila dugo najavljivani Lisabonski ugovor, potpisan 2007. Dokument predstavlja dorađen i poboljšan pravni i institucionalni okvir važan za budućnost Europske unije.
Kakvi odnosi religije i društva se definiraju novim Ugovorom?
Dakako, pitanje odnosa religije i države je stvar svake njezine članice, što se priznaje Ugovorom. To znači da ne postoji jedinstveni europski model odnosa religije i politike, već svaka država članica sukladno svojoj tradiciji i politici tih odnosa definira ulogu religije u političkom životu. Primjerice, u Francuskoj su vjerske zajednice odvojene od države, s druge strane, Danska ima državnu Crkvu, dok su u Njemačkoj konfesionalne odvojene od države ali imaju veliki društveni doprinos.
Brojne rasprave o položaju kršćanstva u europskom ustavu bi se mogle voditi primjerom Lisabonskog ugovora. Kršćanstvo je sastavni dio Europske unije. To nije poziv na monopol, kao što ikoji svjetonazor nema i ne smije imati pravo na monopol. To je potvrđivanje činjenice da je kršćanstvo imalo veliki kulturni utjecaj na razvoj Europe pa se stoga može naglasiti u ustavnoj preambuli, ne umanjujući važnost ostalih svjetonazora.
Europa ujedinjuje u različitostima, a to je nasljeđe kršćanskog-humanizma, protestantske reformacije i prosvjetiteljstva, te onoga što se u post moderno doba naziva multikulturalizam. To je poziv na vjersku slobodu unutar jednog širokog okvira koji ujedinjuje različitosti i kao takav predstavlja temelj Europe.
Iz navedenog se može zaključiti kako Europska unija pruža široki okvir za djelovanje vjerskih zajednica, poštovanje vjerskih prava i prakticiranje vjerskih sloboda. Europa priznaje svoj vjerski pluralizam, ali posebno naglašava Crkve, odnosno konfesionalne vjerske zajednice.
Dana 16. svibnja održana je, u sklopu redovne tjedne službe na Dan Gospodnji, Bogoštovlje sa konfirmacijom.
Unatoč kiši i lošem vrjemenu Bogoštovlju su nazočili radosni vjernici i konfirmanti koji su zajedno sa nekolicinom gostiju iz Kamenca, Varaždina i Zagreba svjedočili ovom važnom događaju u duhovnoj formaciji svakoga vjernika.
Konfirmacija je potvrda sakramenta krštenja te ispovijed vjere, početak punopravnog članstva u Crkvi, od toga trenutka vjernik može potvrđivati zajedništvo s Bogom, koje je ustanovljeno po sakramentu krsta, kroz sakrament Večere Gospodnje.
Bjeliševac je smješten 18 km istočno od Požege. Zajednica vjernika djeluje od 1880.g. Ustrojena je kao Crkvena općina Reformirane kršćanske (kalvinske) Crkve u Hrvatskoj 1992.g. Tijekom više decenija postojanja zajednica obavlja temeljnu svrhu postojanja; služiti vjernicima u ispunjavanju njihovih duhovnih potreba.
Godine 2003. završena je najvažnija etapa u izgradnji pastoralnog centra za bogoštovne, katehetske i pastoralne potrebe. U skoroj je budućnosti u planu uređenje prostora ispred crkve; postavljanje ograde i popločavanje prostora što bi pridonijelo funkcionalnosti te uljepšalo izgled. U bližoj je budućnosti u planu uređenje potkrovlja te izgradnja dodatnih prostorija za pastoralne i katehetske potrebe.
Od srijede 19. svibnja svakoga tjedna, do kraja srpnja, bit će tečaj Mađarskog jezika koji počinje od 19 sati. Pored redovitih tjednih aktivnosti za vjernike: Bogoštovlja, Molitvenog sastanka, Proučavanja Biblije, Kateheze, te više edukativnih aktivnosti koje su do sada organizirane, od sada se može učiti i osnove Mađarskog jezika.
Ukoliko imate više pitanja posjetite web stranicu te se informirajte pritiskom na sliku.
Religijski i kulturni pedagog Richard Twiss održati će govor na ujedinjenja Svjetske alijanse Reformiranih crkava (SARC) i Reformiranog ekumenskog savjeta (RES) koji će se održati u lipnju ove godine u Grand Rapidsu, SAD.
Richard Twiss je član plemena Sioux i suosnivač organizacije Wicioni koja se bavi kršćanskom službom među američkim starosjediocima. Zamijenit će Wilmu Mankiller, govornicu koja je prvotno određena, a koja je preminula početkom travnja ove godine. Član inicijativnog vijeća Ujediniteljskog sabora Stephen Kendall poručuje da će govor biti usredotočen na poteškoće starosjedilaca SAD-a danas. "To će poboljšati razumijevanje svih poslanika prema povijesnim odnosima Crkve i starosjedilaca Sjeverne Amerike i potrebi za pomirenjem", poručio je Kendall.
Poteškoće američkih i kanadski starosjedilaca biti će na dnevnom redu Sabora, a naglašenu će ulogu imati svečani poziv lokalnih plemenskih vođa za susret s poslanicima na njihovoj zemlji, kao i Twissov govor.
Reformirana Crkva u Švicarskoj ustrojena je po sinodalno-prezbiterijalnom ustroju, te je legislativo ujedinjena s Evangeličkom (luteranskom) Crkvom.
Crkva ima dvadeset pet seniorata (kantona), a jedan je metodistički. Od 1920. godine Crkva je ujedinjena u Federaciji švicarskih protestantskih crkava (Fédération des Églises protestantes de Suisse) koja predstavlja Crkvu pred državom i u međunarodnim odnosima. Svaki Seniorat (kantonalna crkva) ima predsjednika. Lokalne župe (Crkvene općine) imaju autonomije u okviru sinodalnog ustroja. Crkva je članica je Svjetske alijanse Reformiranih Crkava (po novom Svjetska zajednica Reformiranih Crkava) čije sjedište je u Ženevi. Bogoštovna liturgija je jednostavna i usmjerena na propovijedanje Svetog pisma s naglaskom na nauk Evanđelja, što je dužnost pastora, dok prezbiteri zajedno s pastorima upravljaju Crkvenim općinama.
Temeljna vjerovanja, pored tradicionalnih kršćanskih i protestantski, koja prihvaćaju švicarski kalvini su II. Helvetsko vjerovanje i Heidelberški katekizam, oni su utemeljeni na nauku Svetoga pisma. Reformirana Crkva u Švicarskoj broji više od 2.500,000 vjernika.
Reformirana Crkva je kroz prošlost, a tako i danas utjecajna zajednica i dala je bitan doprinos izgradnji švicarske kulture i nasljeđa po kojem je poznata izvan svojih granica. U konfesionalno raznolikoj zemlji, reformirani kršćani čine trećinu stanovništva, pogotovo u kantonima Bern, Schaffhausen, Vaud, Lausanne, Aargau, Zűrich, Basel, Neuchatel i Ženevi. Udjeli u stanovništvu variraju kod obje konfesije, a tradicionalna slika stroge teritorijalne podijeljenost dviju konfesija zamijenjena je ekumenskim suživotom katolika i protestanata, zajedno sa ostalima.
Reformirana Crkva u Švicarskoj održava ekumenske odnose sa: Rimokatoličkom, Starokatoličkom, Pravoslavnom te ostalim Crkvama. Pored krovne organizacije Reformirane Crkva članica je i Zajednice protestantskih crkava Europe, Konferencije europskih crkva, Svjetskog savjeta Crkava, te blisko surađuje sa susjednim Crkvama reformiranog i evangeličkog nasljeđa.
Kratka povijest i pogled
Tradicija Reformirane crkve proizlazi iz protestantske reformacije 16. stoljeća koja je ostavila tragove u brojnim zemljama Europe i šire.
Švicarski kantoni su bili izvorište kalvinizma kao značajnog pravca teološke misli i prakse reformacije. Glavni su promotori švicarske reformacije bili Ulrich Zwingli u Zűrichu i Jean Calvin u Ženevi. Poznata imena švicarske reformacije također su bili Heinrich Bullinger, Johannes Oecolampadius, Berchtold Haller, Niklaus Manuel, Martin Bucer, Joachim Vadian, William Farel, Teodor Beza i drugi. Jean Calvin je postavio teološke temelje reformirane konfesije i kalvinizma kao teološkog pravca nazvanog prema njegovom imenu.
Kalvin i ostali reformatori stavljali su naglasak na suverenost Božju kao temelj nauka, odnosno Boga koji je u providnosti svoje volje sve predodredio, a tako i spasenje. Temelj kršćanske spoznaje je Sveto pismo koje za reformatore predstavlja jedino mjerilo vjere odnosno vrijednosni standard za provedbu reformacije.
Švicarska reformacija je nastavak pokreta za reformu kršćanstva koja se javila u Njemačkoj i Švicarskoj. Reformatori su željeli oživjeti ideale prvog kršćanstva, a to je nauk Evanđelja kao temelj Svetog pisma. To je značilo i vraćanje kredibiliteta Crkve, odnosno njezinog prave misije u društvu.
Kršćanska uvjerenja i stavovi prema društvu bili su važni za Švicarce, a posebno reformirane, jer su se tako donosili društvene promjene. Taj je preporod kršćanstva značio duhovnu obnovu stanovnika te napredak u svim segmentima društva, što je vidljivo i danas.
Dana 24. travnja, u slavonskom mjestu Hrastin, u organizaciji Reformirane udruge žena (RUŽA) održana je konferencija za žene. Okupilo se devedeset članica Ruže vjernica Reformirane Crkve te nekolicina simpatizera.
Početak je bio u 9h, pozdravnu riječi je uputio lokani župnik pt. Peter Szenn, a konferencija je otpočela porukom Svetoga pisama, koju je održala pt. Ilona Andel. Temelj je za poruku bio zapis Svetoga pisma: «Još malo i svijet me više neće vidjeti, no vi ćete me vidjeti jer ja živim i vi ćete živjeti» Iv 14,19. Nakon toga održana su tematska predavanja: Što je Crkva?, Uloga Crkvene općine, Zadaci i cilj Crkve, Kako sam postala član Crkve te Zadaci i ciljevi zajednice vjernika. Predavanja su završena zajedničkim nabožnim pjesmama i molitvama.
Nakon predavanja okupljeni su imali zajednički objed i druženje.
Čelnici dvije globalne organizacije Reformiranih Crkava, Svjetske alijanse Reformiranih Crkava (SARC) i Reformiranog ekumenskog savjeta (RES), objavili su izjavu u kojoj su ocijenili kako će nastaviti biti fokusirani na pravdu. Izjavu je sastavio inicijativni odbor Svjetske zajednice reformiranih crkava (SZRC).
Zbog loših iskustava prošlosti i uloge, nekih zajednica, u apartheidu, tekst sadrži i poseban osvrt na rasnu snošljivost. „Moramo priznati kako nismo uvijek bili predani Bogu u pravednosti. Grijeh apartheida, rasizma kao takvog, spolne nesnošljivosti, gospodarske i klimatske nepravde samo su neki od grijeha koji su imali svoje suučesnike i u crkvama. SZRC će graditi na dugoj povijesti pravednih radnji što uključuje, proglašavanje apartheida grijehom, a njegovo teološko opravdavanje herezom“ navodi se u izjavi.
Predsjednik SARC-a Clif Kirkpatric je naglasio: „Ova izjava jasno pokazuje kako će se u novoj zajednici odbaciti praksa suprotna Evanđelju. Apsolutno smo opredijeljeni za borbu protiv rasizma do samog kraja.“ Potvrđujući zajedničku predanost dviju organizacija pravednosti utemeljenoj na Bibliji, predsjednik RES-a, Petar Borgdorff kaže: „Crkve članice REC-a uči će u novu zajednicu sa oduševljenjem za naviještanje „Radosne vijesti“i tražeći biblijsku pravdu u svakom području Božjeg stvorenja“.
Vlada je predložila je reformske mjere za gospodarski oporavak. Nakon mnogih najava nužnosti provođenja strukturalnih reformi, Vlada je javnosti predočila ambiciozni dokument. Dobre namjere treba pozdraviti, a podrška ovisi o provedbi pojedinih mjera sa zadanim rokovima i odgovornim nosiocima.
Društvena situacija u brojkama izgleda ovako:
Vlada nudi viziju koja se temelji na preuzimanju odgovornosti i stavljanju interesa i potrošnje u realnije okvire, te traži opći konsenzus građana, i društvenih skupina. Ove mjere same po sebi ne mogu pomoći, ali uz jasno preuzimanje odgovornosti svih građana mjere će dovesti do poboljšanja općeg društvenog stanja.
Budući je proteklih desetljeća bila evidentna neodgovornost pri upravljanju zemljom, na ekonomskom području, ovaj potez možemo i trebamo prepoznati i priznati kao proročki. Stoga sa zadovoljstvom zaključujemo kako su molitve koje smo godinama upućivali za naše političare konačno došle do Prijestolja Božjega, a očekivana društvena reforma konačno počinje uzimati svoj zamah.
Vladin dokument o reformskim promjenama preuzmite - PRITISKOM -
U Ženevi, gradu kalvinske reformacije, nalazi se Musée international de la Réforme (Međunarodni muzej reformacije).
Još su u 19. stoljeću povjesničari započeli skupljati dokumente i predmete koji će biti predstavljeni u muzeju. Godine 1959. pastor Reformirane Crkve Max Dominicé uz pomoć vjernika i donacijama Prezbiterijanske Crkve SAD, započinje raditi na projektu koji je dovršen 2000. zahvaljujući naporima profesora teologije Oliviera Fatioa. Službeno je otvoren 15. travanja 2005.
Muzej je 2007.g. dobio prestižnu Europsku nagradu za promicanje kulturnog razumijevanja i suradnje od Savjeta europskih muzeja. Ova nagrada se dodjeljuje onima koji rade na promicanju kulturne raznolikosti europskog kontinenta, na kojemu kalvinizam kao svjetonazor ima značajan utjecaj u mnogim europskim zemljama.
Muzej organizira različite tematske postave, a sastoji od jedanaest cjelina u kojima stalni postavi upoznavaju sa bogatim reformatorskim nasljeđem. Postoji postav posvećena prevođenju, tiskanju i distribuciji Svetoga pisma, u sklopu koje se posebno osvrće na njemačkog reformatora Martina Luthera.
Stalni postav uključuje i bogato djelovanje Jean Calvina (Kalvina) u Ženevi. Ovaj je reformatora francuskih korijena ostavio velikog traga na formiranju društvenog i religijskog okružja Ženeve i Švicarske. Njegovo je djelovanje, uz sve probleme, izuzetno pozitivno. Teološki radovi koje je ostavio iza sebe imali su veliki utjecaj na cjelokupnu kršćansku teološku misao. Kalvin je živio i djelovao u Ženevi te služio kao pastoralni službenik i reformator.
Jedna je cjelina određena za predstavljanje povijesti reformacije te je popraćena multimedijalnom prezentacijom. Posebno je zanimljiva Glazbena soba u kojoj se može poslušati pobožne pjesme među kojima se ističu psalmi, posebno omiljeni među Hugenotima.
Povijest francuskih kalvina (Hugenoti) izuzetno je bremenita, s obzirom da su kao vjernici prošli velike kušnje te progone, mnoge su zlostavljali i podnijeli mučeništvo. Progon Hugenota jedna je od velikih mrlja na francuskoj povijesti. Na stotine tisuća kršćanskih (kalvinskih) vjernika bili su progonjeni, a desetci tisuća su podnijeli mučeništvo za svoju vjeru u Isusa Krista. Njima u spomen i kao trajno svjedočanstvo postavljena je stalni postav na spomen ukidanja Edikta Nantes kojim im je bila zagarantirana sloboda savjesti i vjeroispovijedi.
Muzej ima deset stalnih zaposelnika, otvoren je svaki dan osim ponedjeljak od 10-17h te pojedinih blagdana. Pored stalnog muzej organiziran i druge tematske postave. Izdaju novine, te osiguravaju stručno vodstvo za individualne i grupne posjete, u sklopu muzeja je moguće održavanje predavanja, edukacija i radionica. Imaju trgovinu u kojoj se mogu kupiti knjige, različiti pokloni i uspomene povezane sa reformacijom. Ako vas put navede u Ženevu svakako posjetite i ovaj muzej na adresi: Rue du Cloître 4, Cour Saint-Pierre.
Putem naše web stranice možete preuzeti besplatni primjerak biltena za duhovnu obnovu i izgradnju. Lux je časopis Reformirane crkve, obrađuje različite tema iz kršćanske bogoslovije, reformatorskog nauka, donosi biografske prikaze, katehetski nauk te vijesti iz života Crkve.
Časopis je djelo ljubitelja Boga, te pobožnih i predanih vjernika. Najnoviji broj u pdf formatu možete preuzeti pritiskom na navedeni naslov.
Pročitajte cjeloviti prikaza uskrsnuća našeg Gospodina, pritiskom, Biblijski prikaz Uskrsa.
Poslušajte audio poruku, pritiskom, Uskrsnuće našega Gospodina.
U Austriji se 4,7% stanovništva izjašnjava protestantima. Reformacija je ostavila duboke tragove od samih početaka. Većina stanovnika je prihvatila protestantizam u 16. stoljeću, ali Habsburška dinastija je nakon Tridentskog sabora pokrenula snažni pokret protureformacije s ciljem uništavanja i proganjana po vjerskoj osnovi protestanata na svojim prostorima.
Tek je Patent o toleranciji koji je 1781. godine donio Josip II. značio je nadu za austrijske protestante i priliku za slobodno održanje kao manjine i prakticiranje svoje pobožnosti. Dodatni korak prema vjerskoj toleranciji je učinio car Franjo Josip I. Kada je 1861. godine izdao tzv. Protestantski patent. Današnji odnosi Crkve i države su regulirani 1961. godine tzv. Zakonom o protestantima kojime se garantira sloboda Crkve u slobodnoj državi.
Broj protestanata je u 19. i 20. stoljeću bio u porastu iz nekoliko razloga. Jedan je svakako pripojenje pokrajine Gradišće Austriji 1921. godine. Drugi se odnosi na veliku konverziju i prihvaćanje na protestantske pobožnosti. Treći se odnosi na dolazak prognanih Austrijanaca i Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata s područja koja su okupirali komunisti. Usporedbe radi, 1900. je u Austriji bilo 107.000 protestanata, 1938. 341.000, 1945. je zbog rata broj pao na 332.000, kako bi pripadnika te konfesije 1950. bilo 411 000 odnosno 430.000 1962. godine.
Danas su većina Austrijanaca rimokatolici (oko dvije trećine stanovništva). Ipak, čini se da je povijesno stanje duha austrijskog naroda drugačije i da je sklonost reformatorskom nauku i kulturi prevladavala premda su protestanti bili pod sustavnim pritiscima i kontinuiranom segregacijom.
Evangelička crkva u Austriji obuhvaća protestante augsburške (luteranske) i helvetske (kalvinske) konfesije sa 356.000 članova. Najveći udio izjašnjenih protestanata od 14% je u pokrajini Gradišće, a mnogo ih je i u Koruškoj i Gornoj Austriji. Brojčano je najviše pripadnika u Beču (77.000). Crkva je organizirana prema prezbiterijalno-sindalnoj strukturi upravljanja
pt. Ljiljana Berić umrla je 15. ožujka 2010. u šezdesetoj godini života. Početkom devedesetih godina aktivno se uključila u rad Evangeličke crkve, a 1999. je zaređena za svećenicu. Sudjelovala je u radu Đakonije u Osijeku i Europskog ekumenskog vijeća žena.
Reformirana Crkva Ukrajine organizirano djeluje od vrjemena reformacije. Prva Sinoda bila je 1552.g. u Beregovu. Najznačajniji reformatori su bili Kálmáncsehi Sánta Márton i Radán Balázs.
Crkva je organizirana po sinodalno-prezbiterijalnom načelu, ima 108 Crkvenih općina, a prema posljednjim statistikama broji 130.000 vjernika. Oni su organizirani u tri Seniorata (Bereg, Ung, Máramaros-Ugocsa). Zajednici vjernika služi 69 pastora, što je veliki porast s obzirom da je prije petnaest godina bilo 24. Crkva ima 140 vjeroučitelja, koji tjedno poučavaju 700 sati kateheze za 9000 djece upisanih na reformirani vjeronauk. Djeluje više od 100 orguljaša, voditelja rada sa mladima, službenika za rad sa djecom, te đakona.
Nakon pada ateističkog sustava koji je proganjao, segregirao i zlostavljao vjernike, od 1990. pa na ovamo imali su više duhovnih probuđenja, te strjelovit rast u svim područjima službe. Najvažnija je zadaća evangelizacijska-misijska služba što je i strategija opstanka zajednice vjernika.
Djelovanje i službe
Imaju organizirane grupe za rad s mladima, te Bogoštovlje u sklopu Crkvenih općina za mlade. Organiziraju osposobljavanje suradnika za rad s mladima pri Crkvenim općinama. Redovito organiziraju molitvene skupove (silencije) što je temelj duhovnog probuđenja i obnove, te dane duhovne obnove za mlade. Često organiziraju ulične evangelizacije, kampove (tabore) i konferencije za mlade. Aktivnosti organizira i koordinira ured za rad s mladima: Reformirana organizacija za mladež, a osnovana je 15.veljače 2002. u Balazsér.
Crkva nekoliko puta godišnje organizira tjedan evangelizacije i duhovne obnove, dane molitvenih skupova te Biblijsku školu za odrasle. U sklopu Crkve djeluje Plavi križ, organizacija za rad s alkoholičarima, te dobro organizirana karitativna služba za Rome i ostale građane Ukrajine. Misija dijaspore sustavno organizira službu i rad sa zajednicama vjernika koje nisu organizirane kao Crkvene općine.
Medijski rad crkve organiziran je kroz tiskaru i radio «Sinaj». Tiskaju više naslova svake godine. Radio ima 24 sata programa. Organizirano djeluju u bolnicama, a rad sa ženama je koordiniran kroz Reformiranu udrugu žena. Ustrojen je ured za rad s prezbiterima, vjeroučiteljima, i pomoćnicima u pastoralnoj službi.
Crkva ima muzej, arhivu, i tri zaklade: za pomoć djeci i mladima, siromašnima te talentiranim u znanosti i poduzetništvu. Četiri konferencijska centra: Béthel Balazsér, Sion Rát, Immanuel Aklihegy, Tanulmányi központ Csonkapapi Népfőiskola. Društvenoj zajednici i vjernicima su ponudili pet vrtića, te četiri osnovne škole i gimnazije. Đakonska služba se koordinira kroz Centar đakonske službe. Reformirana Crkva Ukrajine je ustrojila dva doma za nezbrinutu djecu Milosrdni Samaritanac, dom za stare i nemoćne, te Centar za spašavanje od prirodnih katastrofa koji djeluje u koordinaciji sa državnim vlastima. Imaju organiziranu medicinsku službu za prvu pomoć. Pučka kuhinja Reformirane Crkve dnevno priprema obroke za tisuću korisnika, a obroci se besplatno dijele beskućnicima.
Reformirana Crkva u Ukrajini ekumenski je nastrojena, u suradnji sa Pravoslavnom Crkvom, koja je većinska zajednica u Ukrajini. Ukrajina broji 46.222.000 građana od toga su: 46% pravoslavci, 6% grkokatolici, 1% rimokatolici, 2% protestanti, 1% muslimani, 0,5% Židovi. 42,5% su bez religije, ateisti, te različiti oblici nedefinirane religioznosti.
Povodom Svjetske ekumenske molitve, 4. i 5. ožujka u organizaciji Reformirane udruge žena (RUŽA) održane su u Korođu i Karancu molitveni skupovi i predavanja.
Svake godine u sklopu Reformirane Crkve u drugoj Crkvenoj općini organiziraju se skupovi koji obrađuju godišnji molitveni moto. Ovogodišnja nastojanja na svjetskom nivou organizirala je Udruga protestantskih žena iz Kameruna, a molitveni je slogan bio: «Sve što živi tebe slavi Gospodine!». Nazočni su molili prema molitvenim prijedlozima koje su dobili od organizatora. U sklopu molitve propovijed je održala pt. Ilona Andel na temelju tekst iz Iza 42,10-17. Skupu su se odazvali predstavnici Rimokatoličke te Pravoslavne crkve.
Svjetski molitveni dan je započet 1887, a danas su u ova nastojanja uključene Crkve iz 200 različitih zemalja. Godine 2011. Svjetski molitveni dan će organizirati žene iz Čilea. Reformirana Crkva se uključuje sustavno i organizirano, u ova nastojanja, od 1985. godine.
Dana 25. veljače nakon Bogoštovlje održani su tzv. Susjedski susret. Susreli su se predstavnici Crkvenih općina Reformirane Crkve iz Korođa, Osijeka i Hrastina.
Andel Ilona, jedna od gostujućih pastorica, predvodila je Bogoštovlje. Poticaj je za propovijed bio tekst Evanđelja po Luki 15, 1-15. Domaći pastor Peter Szenn govorio je o godišnjici kalvinova jubleja 
te iznio temeljne podatke iz njegova života.
Nazočni su posebno potaknuti recitalima o Pavlovoj poslanici Rimljanima koje je izvela Ambruš Borbala. Nakon Bogoštovlja vjernici su se zadržali na druženju u kojima su izmjenjivali svoja iskustva života i vjere. Korođani su pripremili poklon za domaćine, a među gostima bilo je onih koji su po prvi put vidjeli obnovljenu zgradu Crkvene općine Hrastin.
Vjernci su pokazali veliku radost zbog toga obnove crkvenih objekata u Hrastinu, Osijeku i Korođu.
Zajednica vjernika je ustrojena kao Crkvena općina još daleke 1576.g. Tijekom dugačke povijesti prolazila je različite etapa duhovnog razvoja i djelovanja.
Crkvena općina ima organiziranu službu za vjernike, te stalnog župnika koji obavlja pastoralnu skrb te crkveni odbor (prezbiterij). U zajednici se redovito održava Bogoštovlje na Dan Gospodnji te za velike blagdane, proučavanja Svetoga pisama, predavanja sa posebnim naglaskom na rad sa ženama i mladima. Zajednica organizira katehetsku nastavu za pučkoškolce i srednjoškolce. Aktivna je u kulturnim aktivnostima i različitim projektima Crkve.
Na mjestu sadašnje crkve, stajala je druga, čija gradnja datira sa kraja 17. ili početka 
18. stoljeća. Na početku 19. stoljeća, crkva je bila premala, pa su 1808. započeli gradnju nove, na zanimljiv način. Radove nisu započeli rušenjem stare, nego su nad njom sagradili novu, iskoristivši staru kao skelu. Kada je nova crkva završena, staru su kroz vrata iznijeli van. Tragovi ove gradnje mogu se vidjeti u tornju današnje crkve. Crkva je obnovljena 1983. Godine 2001. je obnovljeno krovište župnog stana, a crkvena fasada je obnovljena 2009. Orgulje je 1862. načinio Lajos Moser, a obnoveljene su 2006.
Pored Reformirane crkve djeluje Rimokatolička crkva, i Pravoslavna crkva. Prema popisu pučanstva iz 2001. u Karancu živi 1065 osoba od toga: 429 Hrvata, 341 Srbin, 219 Mađara, te 76 ostalih.
Reformirana Crkva u Rumunjskoj (Romániai Református Egyház) sastoji se od dvije biskupije. Prema posljednjim statistikama iz 2002. ima 701.077 vjernika. Njezina je povijest dugačka, a zajednice su organizirane već oko 1540.g. Prva Sinoda je bila u Nagyenyed 1564. od kada službeno i organizirano djeluje na području današnje Rumunjske.
Tijekom 17. stoljeća Crkva je imala veliku duhovnu obnovu i uspostavljanje mnogih institucija i Crkvenih općina koje su djelatne i danas. Godine 1622. je ustrojena i Teološka akademija koja i danas školuje buduće službenike Crkve.
Težak period Crkva je imala tijekom komunizma kada je opljačkano puno imovine: zgrada, zemlje, a vjernici su bili proganjani i segregirani. Crkva je prije dolaska komunističke strahovlade imala više od petsto škola koje su pokradene. Kuriozitet je povijesti i činjenica da je rušenje totalitarističkog sustava u Rumunjskoj 1989. otpočeo pastor Reformirane crkve László Tőkés kasnije biskup, a danas zastupnik u Parlamentu EU. Nakon njegove iskre narod je zapalio plamen koji je srušio komunistički sustav, diktatora i masovnog ubojicu Nikolaea Causescua.
Biskupiju Erdély (Transilvanija s centrom Cluj) predvodi biskup dr. Pap Géza. Crkva je ustrojena u 16 seniorata u kojima djeluje 503 Crkvene općine, imaju više stotina filijala i dijaspora tj. zajednica vjernika koje nisu ustrojene kao Crkvene općine. U biskupiji služi više od 400 pastora.
Ova biskupija ima dvije osnovne škole, osam srednjih škola, te 31 instituciju i zakladu. Imaju svoj teološki fakultet, Protestantski teološki institut u Cluju, te socijalne ustanove i domove. Crkva ima šest đačkih domova od toga četiri djeluju i kao škole, te učiteljsku akademiju Babes-Bólyai. Biskupija posjeduje višu školu za crkvenu glazbu, višu medicinsku školu za asistenta liječnika opće prakse, te smjer hotelskog menađmenta. U tiskarskoj kući izdaju više desetaka naslova svake godine, te redovito tiskaju novine «üzenet-poruka» te imaju svoj radio.
Druga biskupija Királyhágómellék (Partium oko Orade) predvođena je od biskupa Csűri István. Biskupija ima devet seniorata, 282 Crkvene općine, u kojima služi 318 pastora. Imaju 34 crkvene institucije, i dvije visokoobrazovane institucije. Izdaju svoje novine Harangszó tj. Zvuk zvona.
U posljednjih dvadeset godina Reformirana Crkva u Rumunjskoj doživljava duhovnu i materijalnu obnovu. Dobro se razvija u pastoralnom, evangelizacionom i socijalnom angažmanu. Iako imaju izazove djeluje na dobrobit društvene zajednice.
Reformirana Crkva u Rumunjskoj članica je Svjetske alijanse Reformiranih Crkva te je vrlo aktivna u interkomunijskoj suradnji sa Evangeličkom Crkvom i ekumenskim nastojanjima sa Pravoslavnom te Rimokatoličkom Crkvom.
Reformirana kršćanska crkva u Slovačkoj (REFORMOVANÁ KRESŤANSKÁ CIRKEV NA SLOVENSKU) organizirano djeluje od vrjemena reformacije. Prema popisu stanovništva iz 2001. u Slovačkoj ima 109.735 vjernika Reformirane Crkve. Na nacionalnom nivou su organizirani u devet Seniorata, imaju 204 Crkvene općine, kojima služi 225 pastora, biskup je Farkaš Laslo, a biskupski ured je u Komarnu. Zajednica ima oko petsto prezbitera, izabranih laika, koji služe u Crkvenim općinama.
Crkva tiska dvije mjesečne tiskovine, i više periodika. Imaju pet osnovnih škola, dvije gimnazije, te vrtić. Teološki fakultet «Selye János» djeluju u okviru Univerziteta u Komarnu, tamo se školuju pastori i vjeroučitelji.
Misijsko - đakonski rad je dobro razvijen. U mjestu Jóka djeluje kuća «Dobrog pastira» koja je Dom za nezbrinutu djecu. Imaju odlično organiziranu službu za Rome i zatvorenike. U posljednjih petnaestak godina obnovili su više od 150 zagrada Crkvenih općina i škola, te izgradili 10 novih crvenih zgrada, i pastoralnih stanova. Zajednica ima dobro organiziranu službu za mlade, koja je organizirana kroz Centar za mladež Reformirane Crkve. Konferencijski centar za predavanja i poduke djeluje u Deregnyő. U spomen na velikog reformatora napravili su knjižnicu Jean Kalvin u Komarnu. Imaju tri staračka doma za skrb starih i nemoćnih od kojih je najveći u Hanvi, za više desetak korisnika.
Reformirana Crkva u Slovačkoj je članica ekumenskog vijeća Crkva u Slovačkoj, aktivna na području ekumenizma, te je članica Svjetske alijanse Reformiranih Crkava.
- Fotografije nekih od objekata Reformirane Crkve u Slovačkoj-
Treći predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović 18. veljače 2010. svečano je prisegnuo te nakon toga održao svoj 
prvi državnički govor.
Nazočno je bilo 600 uzvanika te veliki broj građana. Među uzvanicima iz diplomatskog, političkog, gospodarskog, društvenog i kulturnog života, u ime Sinode Reformirane kršćanske (kalvinske) Crkve u Hrvatskoj bio je g. Endre Langh biskup, koji se odazvao pozivu novog predsjednika.
U svom govoru predsjednik je dao temeljne odrednice svoje politike, te se osvrnuo na situaciju u kojoj se zemlja nalazi i put kojima bi se trebala kretati. Istaknuo je potrebu borbe protiv korupcije, važnost europske orijentiranosti zemlje, te pravdu i pravednost kao stupove društvene zajednice.
Hrvatska zemlja vjerskih sloboda
Iz govora ističemo dio koji se odnosi na pitanje religije. «Demokracija i doktrina ljudskih prava obuhvaćaju i vjerska i manjinska prava. Hrvatska je zemlja vjerskih sloboda. Vjerovanje ili nevjerovanje - pravo je svakoga građanina.
Sve vjerske zajednice imaju pravo na slobodu izražavanja vjere i potrebnu državnu potporu za ispunjenje svojih vjerskih potreba sukladno ekonomskim mogućnostima zemlje i načelu pravednosti.
Svaka diskriminacija, nacionalna, vjerska, spolna, prema seksualnoj orijentaciji, socijalnom ili regionalnom podrijetlu, ili iz bilo koje druge osnove, nedopustiva je i osobno ću joj, kao predsjednik Republike Hrvatske, biti zapreka.
Nacionalne manjine i njihova kultura bogatstvo su Hrvatske i sastavni dio ukupne hrvatske baštine. Nacionalne manjine sjajna su poveznica Hrvatske sa svojim matičnim državama, kao što je hrvatska dijaspora most koji Hrvatsku spaja s drugim zemljama.»
Reformirana Crkva u Hrvatskoj podržava viziju novog predsjednika posebno zbog toga što kao manjinska zajednica ujedinjuje sve one komponente koje je predsjednik istaknuo da se zalaže: ona je multinacionalna, višejezična, najstarija protestantska zajednica europske provenijencije, te je most suradnje prema drugačijima i različitim.
Prezbiterijanska Crkva SAD (The Presbyterian Church U.S.A.) je tijekom domovinskog rata slala pomoć socijalnim i karitativnim ustanovama te pomagala Hrvatsku, i bili velika pomoć i podrška Reformiranoj Crkvi u Hrvatskoj sa kojom je u bliskim odnosima.
Prezbiterijanska Crkva broji 2.3000.000 vjernika u više od 10.000 Crkvenih općina kojim služi 14.000 pastora. Organizirani u 173 prezbiterija (crkvenih područja) 16 sinoda, a Opća skupština (Sinoda) svih predstavnik crkve organizira se jednom godišnje. Crkva ima više desetaka tisuća prezbitera - starješina, laika izabranih u pastoralna vijeća i vodstvo zajednice sa pastorima.
Opći savjet Crkve pomaže u razvijanju različitih projekata te ima veliki spektar aktivnosti. Potiče vjernike i Crkvene općine na evangelizaciju i misiju, te aktivnosti u sklopu zajednice u kojoj djeluju. Temeljni interes ovog ureda je obnova postojećih Crkvenih općina te razvitak i ustroj novih. U bliskoj su povezanosti s prezbiterima: pastorima te izabranim laicima te pomažu zajednicama vjernika u duhovnoj obnovi i formiranju vjere.
Savjet pomaže zajednicama da se bolje integriraju u društveno okružje te u svojim nastojanjima odražavaju različitosti koje postoje u tom društvu. Imaju dobro organiziranu kapelansku službu u američkoj vojsci, Crkva ima agenciju za pomoć socijalno ugroženima te onima koji su pogođeni nepogodama. Presbyterian Disaster Relief je u mjesec dana nakon velike tragedije na Haitiu skupila $ 510,000 odnosno 2.840,000 KN te ostale materijalne pomoći.
Crkva ima 12 teoloških fakulteta, među kojima je i poznati The Princenton Theological Seminary. 
Ima svoju izdavačku kuću koja je podijeljena u tri nakladnika, godišnje tiskaju više od stotinu različitih naslova, te imaju svoje izdanje studijske Biblije. Tiskaju različite časopise koji su usmjereni ka poboljšanju duhovnog života vjernika. Crkva ima misijsku organizaciju koja prikuplja pomoć za različite projekte diljem svijeta, djeluje više od dvjesto godina. Imaju organiziran sustav financijske pomoći zajednicama, gdje Crkvene općine mogu dobiti pozajmice sa vrlo mali kamatnim stopama, povoljnijim nego u bankama. Na taj način mogu izgrađivati, obnavljati ili kupovati svoje bogoštovne i druge objekte za potrebe vjernika.
Prezbiterijanska Crkva nasljeđe i konfesionalni identitet ima u protestantskoj reformaciji 16.st. poznatoj kao kalvinizam, te je dio Svjetske alijanse Reformiranih Crkava. Ekumenski je nastrojena te vrlo aktivna u društvenom životu. Prezbiterijanska Crkva je dala čak deset predsjednika, te najviše potpredsjednika, njih dvanaest, SAD-a. Potrebno je istaknuti i predsjednika koji je najzaslužniji za rušenje komunizma Ronalda Regana koji je bio član Prezbiterijanske crkve.
Dana 1. veljače 2010. u organizaciji udruge Glas roditelja za djecu – Zagreb (GROZD), te predstavnika Europskog parlamenta u Saboru i Vadi Republike Hrvatske održan je okrugli stol na temu: "Položaj obitelji, općeljudskih vrijednosti i ljudskih prava u procesu približavanja Hrvatske Europskoj Uniji“.
GROZD je 2008. pokrenu peticiju, u sklopu građanske inicijative, "Potpisujem Deklaraciju" kojoj je dalo podršku 202.409 građana Hrvatske. U toj se inicijativi potiče zaštita prava roditelja na odgoj i obrazovanje svoje djece u skladu s njihovim opredjeljenjem.
Skup su moderirali: gđa. Marija Petir, dr.sci. Goran Marić, u ime parlamenta te Ladislav Ilčić u ime udruge. Doprinos raspravi su dali predstavnici Europskog parlamenta, Sabora i Vlade Republike Hrvatske, predstavnici udruga civilnog društva, akademske zajednice, te predstavnici vjerskih zajednica. Anna Zaborska, Slovačka, Berndt Posselt, Njemačka, Antonio Cancian iz Italije, mons. Valter Župa, biskup krčki i predsjednik Vijeća za obitelj HBK, Aziz ef. Hasanović, glavni imam zagrebački i zamjenik muftije, pt. Branimir Bučanović, Reformirana Crkva, Catherine Vierling – savjetnica u Europskom Parlamentu, predstavnik Katoličkog zbora liječnika, prof. dr. Šimić, akademik Ježić, predstavnici parlamentarnih stranaka HDZ, SDP-a i kluba manjina.
U vladi Republike Hrvatske nazočne su primili dr.sci. Slobodan Uzelac sa svojim suradnicima te je predano 202.409 potpisa građana. Vlada je upoznata sa inicijativom, za koju ima razumijevanja, tim više što ju podržava toliki broj građana što joj daje na posebnoj težini.
GROZD je udruga koja se zalaže za promicanje obiteljskih vrijednosti te obitelj kao temeljne i najvažnije jedinke društva. Udruga se zalaže za stvaranje društvenog okružja po mjeri obitelji te će se obitelj cijeniti. Potiče zakonska riješena koja će uzimati u obzir dobro obitelji. Udruga se zaleže za promicanje obiteljskih vrijednosti koje se temelje na moralno-etičkim normama monoteističkih religija koje su ukorijenjene u našemu prostoru i ugrađene u kulturno nasljeđe.
Iz medija donosimo: IKA, Zadarski list, HRT.
-Fotografije događaja-
Ovogodišnja ekumenska nastojanja održana su od 18.-26. siječnja 2010. u: Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Samoboru, Mariji Bistrici i drugdje. Učestvovali su predstavnici sljedećih Crkava: Reformirane, Rimokatoličke, Hrvatske Starokatoličke, Pravoslavnih (Srpske, Bugarske i Makedonske), Evangeličke, te Baptisti i Evanđeosko-pentekostalni.
Cjeloviti prikaz pročitajte putem poveznice: Odjeci ekumenski nastojanja 2010.
Povodom smrti mons. Ivana Prenđe, iskrene izrazi sućuti, u ime Reformirane Crkve, Rimokatoličkoj Crkvi uputio je g. Endre Langh, biskup.
«Crkva je postala siromašnija bez njega. Ali je li doista siromašnija? Njegovo vjerno službovanje, njegova skromnost i hrabrost, njegova topla ljubav, kao Božji dar Crkvi, ostaje trajno u srcima mnogih. On je obogatio mnoge i van „vidljivih granica Katoličke Crkve“ ističe se u upućenoj poruci.
mons. Ivan Prenđa, rođen je 31. prosinca 1939. godine u Zemuniku Gornjem. Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju završio je u Zadru. Katolički bogoslovni fakultet pohađao je u Zagrebu, gdje 1967. diplomirao teologiju. Zaređen je za svećenika 29. lipnja 1964. godine u Zadru. U Zadarskoj nadbiskupiji vršio je sijedeće službe: od 1964. do 1968. bio je župnik u Škabrnji, Nadinu i Smilčiću; od 1968. do 1970. duhovnik u Nadbiskupskom sjemeništu »Zmajević« u Zadru; od 1970. do 1992. ravnatelj istoga sjemeništa; od 1970. do 1972. kateheta mladih u Zadru; od 1981. do 1990. dopisnik Glasa Koncila; od 1970. do 1992. voditelj odjela za zvanja u Zadarskoj nadbiskupiji. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je nadbiskupom 29. ožujka 1990., a biskupsko ređenje bilo je 9. lipnja iste godine u zadarskoj katedrali. Službu nadbiskupa Zadarske nadbiskupije preuzeo je 2. veljače 1996. godine.
Preminuo je 25. siječnja 2010. godine u Zagrebu u 71. godini života.
Reformirana Crkva poziva vjernike i ljude dobre volje da se uključe, ili nastave pomagati narodu Haitia svojim materijalnim donacijama i molitvama. Budući je novčana pomoć sada najpotrebnija, predlažemo da pomoć i dalje uplaćujete Hrvatskom Crvenom križu ili Caritasu.
Naše su molitve upućene Bogu za narod Haitia:
«Svemogući Gospodine Bože u svojoj milost pohodi narod Haitia, a sve one koji su stradali ili izgubili najbliže u ljubavi svojoj tješi. Molimo da ova nevolja bude poticaj za budući napredak i da mnogi dožive spasonosnu vjeru koja je tvoj dar.
Zahvaljujemo za sve one koji su svojim aktivnostima, radom i donacijama pritekli u pomoć ugroženima.
Molimo podari im snage da ustraju te spasu što je moguće više života.
Po Kristu Isusu Gospodinu našemu. Amen!»
Priopćenje Hrvatskog Crvenog križa
«Potres jačine 7,3 prema Richteru pogodio je Haiti 12. siječnja. Hrvatski Crveni križ je 13. siječnja pokrenuo apel za prikupljanje pomoći. Zahvaljujemo svim građanima na pozivima u kojima se raspituju kako mogu pomoći unesrećenima na Haitiju. Pomoći možete:
Do 22. siječnja donirano je ukupno 2.618.452,00 kuna. Od tog iznosa građani, tvrtke, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i institucije ukupno su donirali 1.618.452,00 kuna, a Vlada Republike Hrvatske 1.000.000,00 kuna. Hrvatski Crveni križ zahvaljuje na svim donacijama. Prikupljena novčana sredstva bit će proslijeđena Međunarodnoj federaciji društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.»
Ovogodišnja ekumensko nastojanje nosi naslov; «Vi ste tomu svjedoci» Lk 24,48, a održavati će se od 18.-25. siječnja 2010. u: Zagrebu, Rijeci, Osijeku i drugdje. Učestvovati će: Reformirana, Evangelička, Rimokatolička i Pravoslavne Crkve te Baptisti i Evanđeoski pentekostalci. Ekumenizam je pokret među kršćanima, koji ima za nakanu promicati nauk Gospodina Isusa Krista kako je to izraženo u Evanđelju, te svjedočiti Boga svijetu koji je u potrazi za Istinom.
Sukladno motu želimo posvjedočiti o primjeru ekumenskih nastojanja iz kuta Reformirane Crkve. Povijest je ekumenskih nastojanja duga, te je prolazila 
različite etape razvoja. Reformirana Crkva je od samih početaka nastojanja bila uključena te je svojim doprinosom davala poticaj i oblikovala ekumenski pokret. Tradicionalne europske protestantske Crkve: Reformirana, Evangelička i Anglikanska najdalje su otišle u ekumenskim nastojanjima te svojim primjerom pokazuju kako se može i treba djelovati na tom području. Reformirana Crkva je sa Anglikanskom povezana kroz temelje teološkoga identiteta i prakse zajedništva posebno na britanskom otočju. Sa Evangeličkom Crkvom je u punom zajedništvu dugi niz stoljeća, a formalno od 1973. Tako su te zajednice u mnogim europskim zemljama ujedinjene, a krovna je organizacija Zajednica Protestantskih Crkva Europe. Jedan je primjera, kojega ističemo, Reformirana – Evangelička Crkva u Češkoj. Još su od početka dvadesetog stoljeća potpuno ujedinjeni vjernici Reformirane i Evangeličke Crkve te su po nazivu i načinu djelovanja zadržane posebnosti obiju zajednica.
Ekumenska nastojanja ne smiju biti izlika za prozelitizaciju ili nametanje vlastitog stava kao jedino ispravnoga; već mogućnost prihvaćanja, ne nužno i slijeđenja, posebnost drugih koji su po identitetu bliski. Temeljni preduvjet ekumenskog zajedništva očituje se u prihvaćanju i priznanju krštenja, koje je učinjeno po Trojstvenoj formuli. Vjera u božanstvo Isusa svakako je sljedeća bitna postavka na kojoj se gradi ekumenizam. Prihvaćanje posebnosti crkvene uprave, te razumijevanje da se istinska crvenost očituje u zajednici vjernika koja štuje Boga i Njemu se jednomu klanja. Takova je zajednica Kristova te može prepoznavati i odabirati službenike Riječi i sakramenta, a iz toga proizlazi njihova valjanost. Reformirana Crkva je po ovom pitanju jasna jer se valjani identitet zajednice očituje i u tomu što razumije kontinuitet Božjeg djelovanja od početaka pa tijekom cjelokupne povijesti kršćanstva. Takova zajednica prepoznaje Bibliju kao Riječ Božju, ali i temeljna vjerovanja opće Crkve te konfesionalne posebnosti. Potrebno je naglasiti kako se ekumenizam ne može svjedočiti tamo gdje se ne poštuju, i nema različitosti. Tamo gdje postoji samo jedna religijska posebnost nema ekumenizma te se krivo i pristrano tumači. Zbog toga treba prihvaćati posebnost drugih, na što su pozvani svi, a posebno pripadnici većine.
Na kraju, kako biti svjedok ekumenizma u današnje vrijeme i našoj domovini? Tako što s tolerancijom svjedočimo vjeru u Boga na temelju onoga što poučava Sveto pismo. Promicanjem mira među ljudima. Zaštitom posebnosti i prava svih. Razumijevanjem kako različitosti obogaćuju i nisu prijetnja vlastitoj posebnosti.
Novom predsjedniku Republike Hrvatske, u ime Reformirane kršćanske (kalvinske) Crkve u Hrvatskoj, čestitke je uputio predsjednik Sinode i biskup g. Endre Langh.
Ističe se zadovoljstvo što su građani Republike racionalno prosudili o tomu tko treba predstavljati zemlju u nadolazećem vrjemenu. U čestitci se ističe: «Svojom visokom kulturom i prefinjenim načinom vjerujemo da ćete moći čuti druge, te u krugu Vaših ovlaštenja koristiti vlast i utjecaj da se napokon s riječi se prijeđe na djelo, a Hrvatska postane pravna zemlja, jednakog zakona za sve, gdje će se bogatiti poštenim radom, a nepošteno stječeno sankcionirati.»
Priopćenje za javnost možete pročitati putem poveznice: Nova nada na hrvatski način.
Poslanje je Crkve svjedočiti vjeru u Boga te promicati istine Svetog pisma kako to naučava reformatorski nauk.
Sukladno svomu poslanju i činjenici da Reformirana Crkva u Hrvatskoj djeluje 460.g. te je tijekom domovinskoga rata, razmjerno imovini koju ima, prošla najveća razaranja. Naše aktivnosti su usmjerene ka duhovnoj obnovi domovine, pastoralnoj službi i izgradnji vjernika, te materijalnoj obnovi objekata Crkve. Neki objekti koji su porušeni tijekom domovinskoga rata devedesetih i još uvijek čekaju obnovu kao prostor CO u Bilju. Neki su crkveni objekti u lošem stanju i još uvijek čekaju obnovu kao primjer CO Brekinska i Velika Pisanica. Na žalost, još uvijek postoje prikriveni oblici segregacije naših vjernika i pojedinih vjerskih službenika.
Sve su aktivnosti Crkve usmjerene promoviranju vrijednosti kršćanskog – kalvinskog nauka i na taj način participiramo u duhovnoj obnovi naše domovine. Po Crkvenim općinama organizirano je Bogoštovlje, kateheza za djecu i mladež, koje se održavaju u Crkvi i školi, molitveni sastanci te poduke Svetoga pisma za odrasle. Crkva je organizirala više različitih sadržaja koji imaju za cilj očuvanje kulturne tradicije i posebnosti ljudi u pojedinim dijelovima naše domovine te edukativne aktivnosti. Održano je više konferencija i predavanja za žene, prezbitere i vjernike, te međunarodna konferenijca u sklopu Reformirane udruge žena. Kako bi naše informacije i stavovi bili dostupniji širokom krugu ljudi započeli smo medijski projekt web stranice. S posebnom pozornošću obilježili smo petstotu obljetnicu rođenje Jeana Calvina o čemu su Hrvatska televizija i radio napravili emisije.
Crkva je ustrojena u dva Senirorata: Slavonski i Baranjski te ima 24 Crkvene općine i 17 zajednica vjernika. Posjete Bogoštovlja i aktivnosti Crkve su zadovoljavajuće ali uvijek treba raditi na tomu da se više te novih vjernika uključi u život i poslanje Crkve.
2010. će biti teška u ekonomskom i društvenom smislu. Iako val nesigurnosti prožima sve više ljudi, želimo jasno poručiti kako je sve moguće uz Božju pomoć i mudro društveno djelovanje. Stoga uz želju da svima bude bolje i blagoslovljenije potičemo vjernike na promicanje vjere u Boga kao temelj svjetonazora, a sve građane na izgradnju civilnog društva, ljudskih prava, obrazovanja, pravde i rada kao sigurnog puta u bolje sutra.
Sve vjernika potičemo da u svojim molitvama iznose i sljedeće zazive:
Za mudrost i vodstvo u radu te izgradnji Božjega kraljevstva u našoj domovini.
Za duhovno obnovu društvene zajednice i mudro društveno djelovanje.
Za razvijanje službe i projekata koji će svjedočiti vjeru u Boga i reformatorski nauk.
(REFORMATSKA HRIŠĆANSKA CRKVA U SRBIJI)
Reformirani vjernici se naseljavaju na područje današnje Srbije 1750. Tada se organiziraju prve Crkvene općine, te ustrojavaju Seniorati. Kršćanski vjernici, reformirane konfesije, koje su inkvizitori proganjali s područja Erdelja (Transilvanija u Rumunjskoj), naseljavali su se uglavnom na području današnje Vojvodine (Bačka i Banat). Reformirani kršćani (kalvini) proganjani su zato što su srcem vjerovali i ustima ispovijedali Gospodina Isusa Krista za Spasitelja i Otkupitelja.
Crkva danas broji 17 000 vjernika. Organizirana je po sinodalno-prezbiterijalnom ustroju, a između zasjedanja Sinode, koja je vrhovno tijelo Crkve. Zajednicu vodi Sinodalno vijeće na čelu kojeg je moderator odnosno biskup koji se bira na mandat od šest godina između svećenika. Postoje dva Seniorata: Bački i Banatski. Crkveni život je organiziran u više Crkvenih općina, a zajednice vjernika bez punovremene pastoralne skrbi se nazivaju dijaspora.
Crkveni život zajednice vjernika organiziran je kroz bogoštovne i pastoralne aktivnosti. Centar duhovnog života je Bogoštovlje koje se održava na Dan Gospodnji (nedjelja), te na velike kršćanske blagdane (Badnjak, Božić, Duhovi, Veliki petak, Uskrs, Dan reformacije). Proučavanje Svetog pisma je sastavni dio tjedne pobožnosti zajednice. Organiziran je vjeronauk, koji je i dio školskog kurikuluma za djecu i mlade. Vjeronauk se održava u Crkvenim općinama i školama. Konfirmacijske pouke se održavaju samo u Crkvenim općinama, cilj im je produbljivanje i poduka vjere što se potvrđuje kroz ispovijedanje vjere pred Crkvenom općinom.
Crkvene općine Bačkog seniorata su: Feketić s dijasporom Mali Iđoš; Maradik s dijasporama Beška i Nikinci; Stara Moravica s dijasporom Bačka Topola; Pačir s dijasporom Bajmok; Rumenka Subotica s dijasporama Senta, Novi Kneževac, Kanjiža, Ada, Horgoš, Čantavir i Bački Vinogradi; Novi Sad s dijasporama Budisava i Kać; Vrbas, sa Crvenkom i s dijasporama Bečej, Bačko Gradište, Kula i Srbobran; Sombor s dijasporom Sivac.
Crkvene općine Banatskog Seniorata su: Debeljača s dijasporom Beograd; Novi Itebej, s dijasporom Vrbica, Kikinda i Zrenjanin; Pančevo s dijasporama Skorenovac, Kovin i Gaj; Vojlovica s dijasporama Šušara, Vršac, Bela Crkva i Veliko Središte.
S obzirom na kulturni i vjerski identitet ističu se zajednice koje imaju kontinuirano višestoljetno djelovanje te su nositelji europske kršćanske kulture. Te crkve su: Srpska pravoslavna Crkva i druge Pravoslavne Crkve koje su kanonski ustrojene na području Srbije, Katolička Crkva (Rimokatolička i Grkokatolička), Slovačka evangelička Crkva a.v., Reformatska hrišćanska Crkva i Evangelička hrišćanska Crkva a.v. Pored navedenih registrirane su i priznate Židovska i Muslimanska zajednica. Ima i drugih vjerskih zajednica, 64 registriranih, te više desetaka neregistriranih, koje djeluju te imaju različite kršćanske ili nekršćanske predznake.
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Srbiji (ne računajući Kosovo), više od 90% pučanstva je kršćanske vjere: 84% pravoslavnih (6,4 milijuna), 6% rimokatolika (411 000) i 1,5% protestanata (81000 uglavnom luterani i kalvini). 5% je muslimana i 5% ostalih.
kateheze za djecu
kateheze za mlade
skup prezbitera
© Reformator.hr / siječanj 2010.
Svim vjernicima i ljudima dobro volje želimo svako dobro u nadolazećoj godini, s nadom i molitvom da se ekonomski problemi savladaju, a naša domovina doživi duhovnu obnovu.
REFORMIRANA KRŠĆANSKA (KALVINSKA) CRKVA U HRVATSKOJ
Poslušajte mp3 poruku Matejev prikaz Isusova rođenja: poveznica.
Pročitajte Isusovo rođenje prema Svetom pismu: poveznica.
© Reformator.hr / siječanj 2010.
