NOVA NADA NA HRVATSKI NAČIN

Na izborima za predsjednika Republike Hrvatske građani su izabrali novog vođu; dr.sci. Ivu Josipovića, sveučilišnoga profesora i pravnika, nadarenoga te akademski obrazovanoga glazbenika. Iako je odaziv na glasovanje bio slab, izašlo je 2.253.570 od 4.495.528 upisanih birača ili 50,13 %, premoćno je pobijedio sa 1.339.385 ili 60,26 % glasova. Njegov protukandidat Milana Bandića je dobio 883.222 ili 39,74 %.

Hrvatski su građani odlučili da novi predsjednik bude osoba koja će svojim razmišljanjem, ponašanjem i djelovanjem pokazati kako je sustav vrijednosti koji većina nasljeduje proeuropski te podržava nadolazeće društvene reforme i ulazak u Europsku uniju. Ta činjenica ulijeva nadu budući se nalazimo u vrlo teškim ekonomskim te još uvijek tranzicijski izazovnim trenucima. Stječe se utisak kako će novi predsjednik svojim djelovanjem osigurati stabilnost sustava te provođenje Ustava i zakona, boriti se protiv korupcije, te biti dostojan predstavnik Hrvatske u inozemstvu i tuzemstvu. Njegova usmjerenost na djelovanje u skladu s zakonom, borba protiv korupcije, klijentelizma i segregacije građana, nadvladali su njegov, možebitni, nedostatak karizme. Ipak, treba znati da se politička karizma očituje u tome što većina građana podržava političara i njegov program, a ne po tome u kojoj je mjeri glasan ili kakav mu je nastup.

Agnostik kršćanskog morala

Ivo Josipović svojom retorikom i stavovima ulijeva nadu kako smo dobili predsjednika koji može biti moralni oslonac i čvrsto uporište sustava zemlje. On je čovjek koji nije opterećen korupcijskim aferama i sumnjivim poslovima, nije učestvovao u pretvorbenom kriminalu i pljački nacionalnog bogatstva. Nije promicao segregaciju građana na temelju vjere, nacije i uvjerenja. Premda može zvučati nevjerojatno, činjenica da je agnostik, odnosno osoba koja nije sigurna ima li Boga jer se ne može znanstveno dokazati (što nije isto što i ateizam, tj. negacija ili odbacivanje Boga i zatiranje vjere), jasno pokazuje kako se kršćanski svjetonazor može prihvaćati, u nekim dijelovima, iako ga se formalno ne slijedi. Zanimljivo je za uočiti kako on načelno protiv abortusa, ali nije za njegovo ukidanje. Također, smatra da u društvu trebaju vladati pravda i istina, poštivanje zakona i pravo svih ljudi na opredjeljenje. Izbor lijevog političara i agnostika svakako je udarac ekstremno nacionalističkim i populističkim krugovima, te posebno onima koji su isticali da predsjednik mora biti isključivo jednog i to većinskog religijskog opredjeljenja, što se sve do nedavno glasno potenciralo. Sjećamo se devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su postojale tendencije da se sve manjine, posebno vjerske, asimiliraju ili proglase neprijateljima i stranim špijunima. Takve nazadne i vrlo glasne stavove posebno su širili oni koji su svojim licemjernim konverzijama na većinsko religijskog opredjeljenje, isključivo zbog privatnih interesa, pokazivali nedosljednost i intelektualnu devijantnost.

Upućujemo iskrene čestitke novom predsjedniku od kojega očekujemo da dosljedno radi na provođenju izbornog programa pravednosti na temelju kojega je dobio podršku građana. Želimo da Hrvatska postane zemlja pravednosti u kojoj se stvarno poštuju zakoni, kao i vjerske različitosti, a tako i kulturni identiteti povijesnih protestantskih crkava (reformirane-kalvinske, evangeličke-luteranske, anglikanske-episkopalne), što do danas nije bio slučaj. Premda su prisutne na hrvatskim prostorima od reformacije 16. stoljeća, prve dvije od tri navedene, njihov se identitet često pokušava obezvrijediti, zaboraviti, umanjiti ili asimilirati, ili poistovjetiti s nekim drugim skupinama.

Ne treba zaboraviti da u Europskoj uniji u koju se integriramo ima oko stotinu milijuna vjernika koji nasljeduju navedeni tradicionalni protestantski sustav vrijednosti, s velikim društvenim utjecajem.

Reformator.hr