"Povijesna je nepravda što Hrvatska još nije članica Europske unije, a Europe niti njezine energetske sigurnosti bez Hrvatske ne može biti, izjavio je u četvrtak u Budimpešti mađarski premijer Viktor Orban nakon sastanka s hrvatskom kolegicom Jadrankom Kosor.
"Povijesna je nepravda što se Hrvatska, koja je za članstvo pripremljena bolje od nekih članica, nalazi izvan EU-a", rekao je mađarski premijer. "Stabilna europska politika ne može se graditi na nepravdi i stoga se nadamo što bržem ulasku Hrvatske u Uniju", naglasio je Obran, čija će zemlja predsjedati EU-om u prvih šest mjeseci 2011. godine, kada se očekuje potpisivanje hrvatskog pristupnog ugovora.
Orban je na zajedničkoj konferenciji za novinare s Kosor istaknuo da će "cijenu Hrvatske u EU-u i srednjoj Europi podići ono što ta zemlja nudi u energetskom smislu", spomenuvši pritom planiranju gradnju LNG terminala za ukapljeni plin u Omišlju te plinovode koji će kroz Hrvatsku prolaziti.
"Bez Hrvatske nema energetske sigurnosti u Europi", rekao je Orban, koji je LNG terminal nazvao "kamenom temeljcem" hrvatsko-mađarskih odnosa i ključnim za energetsku stabilnost srednje Europe koja ne smije biti ovisna o tradicionalnim opskrbnim pravcima.» Prenosi HINA.
Mađarski premijer Viktor Orban član je Reformirane Crkve u Mađarskoj. Reformirana Crkva broji oko 2.000.000, a diljem svijeta još oko 1.000.000 vjernika. Ima 27 Seniorata, 1200 Crkvenih općina, i 1420 crkvenih objekata. U glavnom gradu, Budimpešti, ustrojeno je 14 Crkvenih općina. Zajednica ima blagu tendenciju rasta, iako ne bez problema i izazova koje donosi današnje društvo.
Temelj je duhovnog života zajednice Bogoštovlje koje je usmjereno štovanju Svetoga Trojstva. Crkveni se život očituje i u katehetskom poučavanju svih dobnih skupina djece i mladeži, poduci Svetog pisma, molitvenim skupovima te različitim duhovnim i kulturnim aktivnostima. Njima se svjedoči vjera u Boga i bogato reformatorsko (kalvinsko) nasljeđe te zemlje. Crkva, kao i ostale istinski Reformirane Crkve, nasljeduje sakramentalnu teologiju. Djeca nakon krštenja prolaze sustav katehtetske naobrazbe te kroz konfirmaciju potvrđuju vjeru u Boga i savez koji je Bog s njima uspostavio po sakramentu krštenja, čime postaju punopravni članovi zajednica kojima je dopušteno participirati u sakramentu Večere Gospodnje.
Moderne tehnologije i novi načini komuniciranja pomažu da se ideje, vijesti i stavovi šire velikom brzinom. Na taj način pojedinci, i organizacije prenose stavove, donose informacije i vijesti.
Facebook je društvena mreža razvijena u Sjedinjenim Američkim Državama. Temeljna je ideja pomoći u boljem komuniciranju i širenju ideja, stavova, razmišljanja te osobnih poruka i informacija. Korisnici mogu stvoriti osobini ili službeni profil, grupe te postavljati različite sadržaje; poveznice, tekstove, fotografije, video itd. Na taj način promoviraju sebe, ideje, stavove ili jednostavno komuniciraju sa drugima.
Projekt je ostvaren 2004. od trojice studenta Sveučilišta Hardvard: Marka Zuckerberga, Dustina Moskovitza, i Chrisa Hughesa. Zamišljena je kao komunikacijska mreža između studenata imenovanoga univerziteta ali se proširio internetom. Sjedište je tvrtke u Paol Altu u Kaliforniji. Prema tvrdnjama tvrtke imaju 400 milijuna aktivnih korisnika, od toga su 70 posto korisnici izvan SAD-a. Više od 100 milijuna korisnika pristupa na Facebook putem mobilnih telefona, a korisnici provedu više od 500 milijardi minuta mjesečno na Facebooku. Tvrtka ima više od 1400 uposlenika, urede na desetak lokacija u SAD-u, te sedam u Europi.
Društvene mreže, kao i sve u životu, imaju i naličje. Ono se očituje u manipuliranju, stvaranju lažnih, iskrivljenih "identiteta", te web mobbingu. Otvaraju mogućnost da se "identitet" promjeni te stvori iskrivljena i neistinita slika, zlorabe fotografije i lažiraju informacije. Stoga skrećemo pozornost na pojedince koji krivo i lažno predstavljaju "identitete". Oni često kroz promjenu imena i(ili) prezimena, iskrivljavanjem identiteta, manipulacijama sa fotografijama, lažiranjem podataka i različitim drugim zloupotrebama poput "Vukova u ovčjem ruhu" nastoje namamiti u mrežu obmane naivne pojedince. Treba upozoriti i na činjenicu kako su društvene mreže omiljene među graničnim skupnima i različitim sljedbama. Putem njih, zbog navedenih razloga, manipuliraju i love u "mrežu opsjene" naivne i nedovoljno informirane osobe.
Kako današnje društvo nije moguće zamisliti bez različitih oblika i načina komuniciranja u našemu izborniku tekućih vijesti možete pronaći popis, nekih od, Facebook profila i grupa koje preporučujemo na hrvatskom i engleskom jeziku.
Sinoda ujedinjenja dviju Alijansi Reformiranih Crkva: Svjetske Alijanse Reformiranih Crkava (SARC) i Reformiranog ekumenskog vijeća (REV) održana je u Grand Rapid, Michigan, SAD, na teološkom fakultetu The Calvin College, od 18.-28. lipnja 2010. Nazočno je bilo više od tisuću delegata nacionalnih Sinoda. Poticaj za Sinodu je bio zapis Svetoga pisma: "Jedinstvo Duha svezom mira!" Ef 4,3.
Saznajte više putem - POVEZNICE -
Prigodnu čestitku predsjednika Sabor RH pročitajte putem - POVEZNICE –
Prigodnu čestitku predsjednice Vlade RH pročitajte putem - POVEZNICE -
Prigodnu čestitku predsjednika RH pročitajte putem - POVEZNICE –
Dana 14. lipnja 2010. u pastoralnim prostorijama CO Korođ održano je neformalno druženje i susret, nekih od, pastoralnih službenika te njihovih bračnih supružnika.
Ovo je bio svojevrsni „obiteljski” susret, budući je Crkva duhovna obitelj u koju Bog poziva ljude različitih pozadina koji su ujedinjeni po krstu i vjeri u Tijelo Kristovo. Prirodna se obitelj zasniva na biološkoj vezi članova, a Crkvena se zasniva na puno jačoj, a ta je duhovna.
Na ovaj su način pastoralni službenici željeli pokazati kako služe istoj zajednici i kako su po vjeri povezani u Crkvu našega Gospodina Isusa Krista.
«Šesti međureligijski susret visokih predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj održan je u srijedu 16. lipnja u Sisku.
Na susretu u prostorijama Sisačke biskupije sudjelovali su predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog sisački biskup dr. Vlado Košić, tajnik istoga Vijeća prof. dr. Jure Zečević, predstavnik Srpske pravoslavne Crkve protojerej stavrofor o. Marinko Juretić, predstavnik Bugarske pravoslavne Crkve o. Emil Cenov Angelov, predstavnik Makedonske pravoslavne Crkve Ivan Lepitkov, biskup Reformirane kršćanske (kalvinske) Crkve Endre Langh, predstavnik Evangeličke Crkve generalni vikar Branko Berić, predsjednik Saveza baptističkih Crkava Toma Magda, predsjednik Evanđeoske pentekostne Crkve Damir Špoljarić, predstavnik Židovske općine Zagreb Luciano Moše Prelević, predstavnica Židovske vjerske zajednice Bet Israel Jasminka Domaš i predsjednik Mešihata Islamske zajednice muftija Ševko Omerbašić.
Susretom, razgovorom i druženjem prvenstveno želimo vjernicima naših zajednica i cjelokupnoj javnosti posvjedočiti našu blizinu i naše zajedništvo u ljudskoj i vjerničkoj dimenziji te promicati kulturu međureligijskog dijaloga i suradnje, ističe se u zajedničkoj izjavi sa susreta.
U društvu uzdrmanom globalnom ekonomskom krizom vjerski poglavari izražavaju svoju solidarnost s onima koji su njome najviše pogođeni, posebno s radnicima koji su sve više obespravljeni i beskrupulozno izrabljivani. Zalažu se i za starije, bolesne i sve nemoćne koji se ne mogu skrbiti sami o sebi i pozivaju nadležne institucije u Hrvatskoj da u svrhu njihova zbrinjavanja pokrenu i realiziraju projekte, primjerice novih hospicija i srodnih ustanova.
"Pozivamo i potičemo sve, u našim vjerskim zajednicama i izvan njih, da u ovo, u socijalnom pogledu osobito osjetljivo vrijeme, u skladu sa svojim mogućnostima, svi pomažemo i neumorno iskazujemo djelotvornu skrb za ljudsko dostojanstvo najugroženijih", ističe se u Izjavi sa susreta.
Također se poziva na zreo i nekoristoljubiv način ophođenja s prirodom te podsjeća da je "ekologija prirode" u prvom redu "ekologija srca". Upozoravajući da istjecanje nafte i erupcije vulkana podsjećaju na ranjivost planeta Zemlje i obvezuju na odgovorno korištenje prirodnih potencijala, vjerski poglavari poručuju da se ljudsko djelovanje ne može svesti samo na interes i profit.
U pogledu različitih jednostranih prikazivanja prošlosti u Izjavi se ističe potreba zalaganja za istinu koju se ne smije ni u koju svrhu zlorabiti, te poručuje: "Jedino na objektivnom i poštenom sagledavanju i prikazivanju prošlosti i aktualnih zbivanja moguće je graditi bolje odnose među narodima, vjerskim zajednicama i pojedincima".
Na kraju dokumenta vjerski poglavari izražavaju žaljenje što se vjeru u Boga i religijske i konfesionalne pripadnosti diljem svijeta i nadalje zlorabi u političkim i drugim interesnim sukobima.
"Kao vjerski predstavnici kršćanstva, židovstva i islama podižemo svoj glas i ponovno svjedočimo: ni u jednoj od naših religija ne može se ubijati i nanositi zlo drugome u Božje ime! U Božje ime se čovjeku čini isključivo dobro a ne zlo!
Religija ne gradi nasilje nego mir među ljudima!" poručuju sudionici VI. međureligijskoga susreta visokih predstavnika vjerskih zajednica u RH, izražavajući želju da njihovi izričaji i apeli ne ostanu "mrtvo slovo na papiru" nego da "prožimaju i nadahnjuju svakodnevne misli, riječi i djela nas, naših vjernika i svih ljudi dobre volje".
Siromaštvo ne utječe samo na pojedince, nego ima posljedice na cijelo društvo, crkve u Europi ističu kako je Europska unija spremna za početak posebne godine za borbu protiv siromaštva.
"U kršćanskom razumijevanju, siromaštvo i socijalna isključenost se ne temelje samo na ekonomskim čimbenicima, nego utječu na sve dimenzije života, ne samo pojedinca nego i zajednice", poručuje vlč. Rudiger Noll, direktor crkvene i društvene komisije Konferencije europskih Crkava (KEC).
vlč. Noll je u Madridu objavio kako će 2010. godina biti Europska godina borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. KEC je crkvena i društvena komisija koja promiče kršćanska stajališta o društvenim i političkim pitanjima, posebice onima s europskom dimenzijom.
Thomas Wipf, predsjednik Zajednica Protestantskih Crkava Europe (ZAPCE), izrazio je nadu kako će borba protiv siromaštva biti više od "samo kampanje" te da će dovesti do konkretnih rezultata. "Socijalni učinak financijske krize utječe na sve više ljudi u Europi", rekao je Wipf, koji je i voditelj Federacije Švicarske protestantskih crkava, članice KEC-a. "Siromaštvo i socijalna isključenost može se osjetiti svugdje: tamo gdje su osobe lišene prilike da sudjeluju u društvenom životu, tamo gdje školski sustav ističe nedostatke djece iz siromašnih obitelji i djece emigranata, odnosno kada nakon obuke ti mladi ljudi teško nalaze pristup tržištu rada ", rekao je Wipf.
Dokument koji je izradilo KEC-ovo povjerenstvo za borbu protiv siromaštva godine navodi kako je 79 milijuna ljudi u Europskoj uniji, odnosno 16 posto stanovništva, u riziku od siromaštva.
Ističe se kako CEC planira aktivnosti za godinu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti s naglaskom na tome kako crkva treba odgovoriti na migracije, koje je organizirala Međucrkvena komisija za migrante u Europi. (IB)
Reformirana Crkva u Americi (RCA) od svoje prve Sinode koja je bila 1628.g. vjerna je trima konfesionalnim dokumentima: Belgijskom vjeroispovijedanju, Heidelberškom katekizmu te Kanonu iz Dorta.
Na Sinodi, održanoj 10. lipnja RCA, potvrdila je i preuzela još jedan doktrinarni dokument: Belharsku konfesiju. Ovaj je dokument od velikog značenja zato što jasno upućuje na temeljne doktrinarne postavke kršćanske vjere te ističe diaboličnost segregacije s obzirom na rasnu posebnost. Ovaj je dokument nastao 1982. u okviru misijskih aktivnosti nizozemskih misionara koji su djelovali u Južnoj Africi. Danas je jedan od temeljnih doktrinarnih dokumenta Ujedinjene Reformirane Crkve Južne Afrike. Budući je segregacija bila sastavni dio južnoafričkog režima dokument predstavlja značajan iskorak u jasnoj osudi segregacije.
RCA je najstarija protestantska konfesija koja djeluju u USA, izvorno su je organizirali nizozemski doseljenici, broji oko 150.000 vjernika, ustrojena je po sinodalno-prezbiterijalnom načelu, te ima lagani brojčani rast.
Dokument u pdf. Možete preuzeti PRITISKOM.
Reformirana Crkva u Francuskoj ima povijest isprepletenu progonima i segregacijom te svjedočanstvom i mučeništvom za vjeru u Gospodina Isusa Krista.
Povijesni pogled
Prvi začetci organiziranog djelovanja, po sinodalno - prezbiterijalnom načelu sežu u 1555.g. Francuzi su sa velikim interesom prihvaćali protestantizam. Tako je 1562.g. došlo do progona protestanata te nasilnog gušenja slobode savjesti. Vrhunac progona se dogodio 1572., kada je bio organiziran genocid nad Hugenotima, francuskim kalvinima.
Godine 1685. oduzeta im je sloboda vjere i Bogoštovlja zajamčena Ediktom nanteškim po kojemu su od 1598. smjeli prakticirati slobodu savjesti i vjeroispovijedi. Povjesničari tvrde kako je tada bilo oko 900 000 reformiranih vjernika. Zbog odluke Luja XIV, više od 250 000 se iselilo u civilizirane zemlje u kojima im je bila zajamčena sloboda savjesti, mišljenja i vjeroispovijedi: Velika Britanija, Nizozemska, Njemačka itd. Segregacija, progoni i zlostavljanje trajali su do Francuske revolucije, te im je tada trajno zajamčena sloboda savjesti i vjere. Iako zvuči nevjerojatno, ali je činjenica, da je Napoleon 1787. godine priznao reformiranu i evangeličku konfesiju. Nakon toga vrjemena razvili su različite crkvene institucije, socijalnu i misijsku službu.
Od 1905. je na snazi odvojenost religije i države, te nema službene Crkve ili religije. Taj se sekularizam pojavio, između ostalog, i zbog grijeha prošlosti te progona protestanata.
Crkva danas
Život je Crkve danas organiziran oko Bogoštovlja, proučavanja Svetoga pisama, katehetskih pouka, te svjedočenja vjere kroz đakonsku službu, i društvene manifestacije. Crkva je organizirana po sinodalno-prezbiterijalnom načelu, a crkvena se uprava dijeli između vjerskih službenika i članova zajednice.
Reformirana Crkva u Francuskoj broji 350.000 vjernika, organiziranih u 400 Crkvenih općina koje imaju 360 pastoralnih službenika, te su podijeljeni u osam crkvenih oblasti, a nacionala sinoda je vrhovni autoritet Crkve. Imaju Visoko teološko učilište koje je dio Univerziteta u Parizu na kojemu školuju vjerske službenike, a crkvene aktivnosti i institucije se uzdržavaju od priloga članstva. Uključeni su u zajedništvo sa drugim Crkvama kroz Protestantsku federaciju te učestvuju u projektima društvenog, edukativnog i misijskog sadržaja. Od 2007. vode progovore sa Evangeličkom (luteranskom) Crkvom oko stvaranja zajedničke organizacije na državnom nivou. Ekumenska nastojanja sa Rimokatoličkom Crkvom danas su dobra, a postoje pozitivni primjeri suradnje na lokalnoj razini.
Pored ove ima i drugih protestantskih Crkva, a značajnije su: Crkva Augsburške vjeroispovijedi Alsace i Lorraine (više od 200 000 vjernika), Evangelička luteranska Crkva Francuske (oko 40 000 vjernika), Reformirana Crkva Alsace i Lorraine (oko 40 000 vjernika). Pored navedenih prisutne su i sljedeće Crkve: Anglikanska, Pravoslavna, Ujedinjena metodistička, te različite anbaptističke zajednice.
Prema posljednjim istraživanjima u Francuskoj živi 62.028.000, a statistike iz 2004. govore o tomu kako je 64,3 posto rimokatolika, od kojih 8 posto prakticira vjeru, onih koji nisu religiozni te ateista, iako to nisu iste kategorije, ima 27 posto, muslimana 4,3 posto, protestanata 1,9 posto, budista 1 posto, Židova 0,6 posto, Jehovinih svjedoka 0,4 posto, pravoslavnih 0,2 posto i ostalih 0,3 posto.
Saznajte više o Hugenotima -PRITISKOM-
Krajem 2009. godine Europska unija je konačno usvojila dugo najavljivani Lisabonski ugovor, potpisan 2007. Dokument predstavlja dorađen i poboljšan pravni i institucionalni okvir važan za budućnost Europske unije.
Kakvi odnosi religije i društva se definiraju novim Ugovorom?
Dakako, pitanje odnosa religije i države je stvar svake njezine članice, što se priznaje Ugovorom. To znači da ne postoji jedinstveni europski model odnosa religije i politike, već svaka država članica sukladno svojoj tradiciji i politici tih odnosa definira ulogu religije u političkom životu. Primjerice, u Francuskoj su vjerske zajednice odvojene od države, s druge strane, Danska ima državnu Crkvu, dok su u Njemačkoj konfesionalne odvojene od države ali imaju veliki društveni doprinos.
Brojne rasprave o položaju kršćanstva u europskom ustavu bi se mogle voditi primjerom Lisabonskog ugovora. Kršćanstvo je sastavni dio Europske unije. To nije poziv na monopol, kao što ikoji svjetonazor nema i ne smije imati pravo na monopol. To je potvrđivanje činjenice da je kršćanstvo imalo veliki kulturni utjecaj na razvoj Europe pa se stoga može naglasiti u ustavnoj preambuli, ne umanjujući važnost ostalih svjetonazora.
Europa ujedinjuje u različitostima, a to je nasljeđe kršćanskog-humanizma, protestantske reformacije i prosvjetiteljstva, te onoga što se u post moderno doba naziva multikulturalizam. To je poziv na vjersku slobodu unutar jednog širokog okvira koji ujedinjuje različitosti i kao takav predstavlja temelj Europe.
Iz navedenog se može zaključiti kako Europska unija pruža široki okvir za djelovanje vjerskih zajednica, poštovanje vjerskih prava i prakticiranje vjerskih sloboda. Europa priznaje svoj vjerski pluralizam, ali posebno naglašava Crkve, odnosno konfesionalne vjerske zajednice.
