 |
 |
 |
 |
Svim vjernicima i ljudima dobro volje želimo svako dobro u nadolazećoj godini, s nadom i molitvom da se ekonomski problemi savladaju, a naša domovina doživi duhovnu obnovu.
REFORMIRANA KRŠĆANSKA (KALVINSKA) CRKVA U HRVATSKOJ
Poslušajte mp3 poruku Matejev prikaz Isusova rođenja: poveznica.
Pročitajte Isusovo rođenje prema Svetom pismu: poveznica
Općina djeluje od 1868, a zajednica vjernika i prije tog vrjemena. Od tada do danas prolazila je različite etape; padova i uspjeha, stagnacije i rasta.
Za vrijeme komunizma Crkvenoj općini je pokradeno dosta imovine: šume, zemlje i voćnjaka, a vjernici su bili pod pritiskom. Hrvatska država nastoji ispraviti grijehe prošlosti te je izvršila povrat većeg dijela pokradene imovine. Tijekom domovinskoga rata prošla je veliku kušnju, a bogoštovna zgrada je teško oštećena. Zbog nepovoljnih uvjeta i asimilacije mnogi vjernici su napustili mjesto te otišli u domovinu svojih predaka ili u zapadnoeuropske zemlje.
Duhovni život se ipak polako vraća te nastojanjima pastoralnih djelatnika i vjernika zajednica se duhovno obnavlja. 
Novi zamah dogodio se ove godine kada je otpočeta redovita i organizirana pastoralna skrb. Bitno je istaknuti i Bogoštovlje zahvale, održano u studenom, za ustrajnost i vjeru te poticaj na duhovnu obnovu. Tijekom proteklih desetljeća Bogoštovlje i pastoralna služba je održavana neredovito, a ovaj zamašnjak bi trebao biti svojevrsni početak duhovne obnove zajednice vjernika.
Općina ima novog župnika, pt. Peter Szenna, koji predvodi Službu Božju i pastoralnu skrb. Svojim aktivnostima nastoji potaknuti vjeru i predanje Bogu. Vjernici mole bogobojazne ljude da u svojim molitvama nose zajednicu kako bi vjera u Boga rasla, te bila svjedočanstvo svijetu.
Reformator.hr / prosinac 2009.
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava (10. prosinca), u prostorijama je Hrvatskog narodnog kazališta održana svečana dodjela nagrada za promicanje ljudskih prava u četiri područja. Reformirana crkva je bila nazočna po svomu predstavniku na ovom skupu.
Uvodni je govor održao predsjednik HHO-a g. Ivan Zvonimir Čičak. Obraćajući se skupu analizirao je stanje rada udruge, te se osvrnuo na probleme, poticaje i buduće smjernice rada. Iz govora se moglo iščitati kako stanje ljudskih prava nije na zadovoljavajućem nivou te postoji puno prostora za poboljšavanje te velikih izazova u nadolazećem vrjemenu. Stoga je djelatnost udruge i njezina aktivnosti neupitna. Problemi koji su istaknuti vidljivi su u području nedovoljnog povratka izbjeglih Srba te česte diskriminacije po etničkim osnovama. Skrenuta je pozornost o nedovoljnom isticanju i istraživanju te postojanju negacionističkih tendencija naspram zločina komunizma. Iako se je HHO bavio ovom problematikom na stručan i meritoran način njihova nastojanja nisu dovoljno jasno i vidljivo prezentirana te podržana. HHO je imao problema koji su riješeni te udruga nastoji obavljati svoju temeljnu svrhu, a ta je zaštita i promicanje ljudskih prava.
Pokrovitelj je skupa bio predsjednik Sabora g. Luka Bebić. U svom je obraćanju naglasio važnost zaštite ljudskih prava. Posebno je istaknuo činjenicu kako je Hrvatska potpisnica mnogih konvencija koje štite i promiču prava građana; bez obzira na svjetonazor, religiju, etnički ili neku drugu posebnost. Istaknuo je kako se sva prava trebaju štiti i braniti te svaki građanin Republike ima pravo na ostvarivanje svojih posebnosti i život u skladu sa svojim opredjeljenjem.
Nagrade za promicanje ljudskih prava 2009.
Nagrade, za promicanje ljudskih prava, su dodijeljene u četiri kategorije. Za područje novinarstva nagradu je dobio novinar riječkog Novog Lista Neven Šantić. Novinar se istaknuo svojim dugogodišnjim radom u promicanju i zaštiti ljudskih prava. Nagradu Mirko Tripalo, koja se dodjeljuje državnim dužnosnicima koji su se posebno istaknuli u promicanju ljudskih prava, dodijeljena je gradonačelniku Vukovara. Željko Szabo, iako na početku svog gradonačelničkog mandata, istaknuo se je u promoviranju ljudskih prava. Ističe se svojim nastojanjima i stvaranju klime pomirenja te zajedničkoga suživota.
Nagradu za promicanje tolerancije i suživota vjerskih različitosti dobio je nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, mons. Marin Srakić. Njegove zasluge leže u tomu što je poveo službenike Rimokatoličke crkve, prvi puta na najvišem nivou, u posjetu Jasenovcu. Tamo su se poklonili svim žrtvama koje su bile pobijene od strane izdajničke i antihrvatske NDH-azijske vlasti. Na taj su način jasno osudili zločinački sustav koji je promovirao vjersku i rasnu segregaciju. NDH je odgovorna za izdaju hrvatskih interesa i poklanjanje hrvatskog teritorija fašistima. Na taj je način NDH pokazala svoju pravu prirodu; nije bila hrvatska i bila je izdajnička. Nagradu za životno djelo, posthumno, je dodijeljena Petru Mrkalju koji je bio dugogodišnji aktivist HHO-a. Nazočni su bili impresionirani nastupom polaznika osnovne glazbene škole Marka Glogovića i njegove nastavnice prof. Poc.
Odbor HHO broji 19 članova, ima šest volontera i dva profesionalna uposlenika. HHO svake godine pruža pomoć za oko 5000 osoba. Središnji je ured u Zagrebu, a područni u: Osijeku, Vukovaru, Karlovcu, Kninu, Splitu i Dubrovniku.
Reformator.hr / prosinac 2009.
Iz ureda nadbiskupa Canterburškog Rowan Williams, koji predstavlja, na svjetskoj razini, Anglikansku (Episkopalnu) crkvu,
upućena je izjava kako će ordinacija za biskupsku službu Canon Mary Glasspool imati dalekosežne posljedice kako na Episkopalnu crkvu u SAD tako i na njezino mjesto u Anglikanskoj crkvi. Iako se njezin izbor mora potvrditi, ipak je to potez koji stvara dodatne frustracije i nategnute odnose u anglikanskoj zajednici.
Vrlo precizno rečeno, Anglikanska crkva ne podržava segregaciju ljudi niti po jednom pitanju, ali se od svećenika očekuje da žive pristojnim životom kao samci ili u heteroseksualnim brakovima. Anglikanska crkva ne podržava one koji žive izvan standarda kršćanskog morala, posebno se to odnosi na svećenike koji otvoreno prakticiraju istospolna zajedništva.
Episkopalna crkva u SAD do sada je izazvala više skandala u anglikanskoj zajednici, tako već duži niz godina podržavaju i promiču neprihvatljive norme za svećenike. Zadnji skandal dogodio se zbog ordinacije Canon Mary Glasspool, za obnašateljicu biskupske službe Baltimorske Dijeceze u Marylandu, SAD, koja obuhvaća oko 70.000 članova. Ova 55-godišnja žena već dugi niz godina obavlja svećeničku službu, ali je kontroverzna zbog činjenice što živi u otvorenoj istospolnoj zajednici. Za vrlo veliku većinu anglikanskih svećenika i kršćana ovakva praksa nije u skladu sa njihovim razumijevanje etike i stoga neprihvatljiva. Ovo je druga žena rukopoložena u 114. godina povijesti Dijeceze, te prva žena koja živi u istospolnom partnerstvu.
Anglikanska crkva, u čijem je zajedništvu i Episkopalna crkva SAD o čijem se isključivanju već dugi niz godina raspravlja, broji 80.000.000 članova na svjetskoj razini, sastoji se od 44 nacionalne Crkve u 160 zemalja svijeta. Samo u Engleskoj Crkva ima više od više od 21.000 licenciranih vjerskih službenika. Episkopalna crkva izvan SAD-a ima 2.400,000 članova, u 109 Dijeceza i 16 nacija, te predstavlja manje od 5% anglikanaca na svjetskoj razini, jedna od njih je i Episkopalna Crkva SAD-a.
Reformator.hr / prosinac 2009.
Iz tiska je izašao novi broj Lux-a, povećan je Došašću i Božiću, obrađuje sljedeće teme: Zapis Isusova rođenja, Kršćanstvo i komunizma, Ujedinjenje reformiranih kršćana, Vijesti iz života Crkve itd.
Izdvajamo; Razlozi Isusova rođenja
"Božji je narod čekao osloboditelja i otkupitelja, koji je trebao doći izbaviti ih sužanjstva. Oni su mislili na političku slobodu i oslobađanje od jarma strane, rimske, uprave i vlasti.
Bog je ponudio rješenje za iskupljenje i odgovor na probleme, ali ne na način kako su očekivali, jer je problem bio u srcu, a ne u politici. Zbog toga je Krist došao na neuobičajen način, mimo tradicije i očekivanja, bez fanfara, i ponudio poruku koja je bila teško prihvatljiva sunarodnjacima. Njegove poruke o Kraljevstvu koje je u srcu, a ne u granicama nisu spremno dočekane, sve je postalo teže kada Isus nije htio postati politički vođa.
Krist se utjelovio da bi prenio Evanđelje: Radosnu vijest, Blagovijest: Bog voli sve ljude i nudi spasenje po vjeri, vječni život kao posljedicu vjere u Boga. Kada osoba primi poziv Božji i povjeruje ona biva nanovo rođena i započinje proces duhovne obnove. Duhovno obnovljena osoba u miru je s Bogom, ima mir u srcu, blagoslov u životu, a to dovodi do punine života.
Krist se utjelovio u osobi Nazarećanina zbog toga da bi pokazao kako su; siromašni i bogati, neobrazovani i učeni, nemoćni i moćni, žene i muškarci od Boga prihvaćeni, djecom Božjom prozvani, ako vjeruju da je Gospodin Isus; Krist, Spasitelj, Otkupitelj svih ljudi i Gospodin Bog!"
Tiskovinu u pdf-u možete preuzeti PRITISKOM.
Reformator.hr / prosinac 2009.
Došašće je vrijeme duhovne pripreme, period od četiri tjedna, koji uvodi u proslavu kršćanskog blagdana Božića.
U Reformiranoj crkvi to je vrijeme u kojemu se stavlja naglasak na išćitanje Svetoga pisma i promišljanje vjere u Boga. To se čini kroz biblijske navode Starog i Novog zavjeta koji navještaju dolazak Spasitelja svijeta. Advent se vrlo rano pojavljuje u kalendaru kršćanske Crkve. Već su kršćani 4.st. odredili vrijeme od četiri tjedna za promišljanje o najvećem misteriju; utjelovljenje Spasitelja svijeta i Boga u osobi Isusa iz Nazareta. Ovaj blagdan podsjeća i na četiri kanonska Evanđelja (Matej, Marko, Luka, Ivan) koja su istinita riječ Božja te najtočniji zapis života i nauka Gospodina Isusa Krista.
Prema Luki, piscu istoimenoga Evanđelja i Djela apostolskih, anđeo Gabrijel je posjetio Mariju, a taj je događaj opisan na sljedeći način:
"Posla Bog anđela Gabriela u galilejski grad imenom Nazaret k djevici zaručenoj s mužem koji se zvao Josip iz doma Davidova; a djevica se zvala Marija. Anđeo uđe k njoj i reče: "Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!" Na tu se riječ ona smete i stade razmišljati kakav bi to bio pozdrav. No anđeo joj reče: "Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. Evo, začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime Isus. On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja." Nato će Marija anđelu: "Kako će to biti kad ja muža ne poznajem?" Anđeo joj odgovori: "Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega osjeniti. Zato će to čedo i biti sveto, Sin Božji. A evo tvoje rođakinje Elizabete: i ona u starosti svojoj zače sina. I njoj, nerotkinjom prozvanoj, ovo je već šesti mjesec. Ta Bogu ništa nije nemoguće!" Nato Marija reče: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!" I anđeo otiđe od nje."
Reformator.hr / prosinac 2009.
Reformirana Crkva (Magyarországi Református Egyház) druga je po veličini vjerska zajednica u Mađarskoj. U pučanstvu koje nasljeduje reformirani konfesionalni identitet, u jednoj naciji, ova je zajednica peta u svjetskim razmjerima. Ova je Crkva, kao i Reformirana Crkva u Hrvatskoj, dijelom konfesionalnog zajedništva ujedinjenog pod Svjetskom alijansom Reformiranih Crkva.
Konfesionalni je identitet izražen u dva temeljna standarda reformirane vjeroispovijedi: Heidelberškom katekizmu i II. Helvetskom vjeroispovijedanju. Prva je Sinoda održana u Debrecenu 1567. Crkva je ustrojena po sinodalno-prezbiterijalnom ustroju, a crkvene oblasti predstavlja biskup i glavni staratelj Crkve. Biskup se bira na mandat, 
šest godina, između pastora, a glavni staratelj od uglednih i aktivnih laika. Svaki pastor može biti izabran za biskupa ako je aktivno u pastoralnoj službi 10 godina. Za pastorsku i prezbitersku službu mogu se izabrati punopravni i aktivni članovi zajednice bez obzira na spol. Sinoda je zakonodavno i vrhovno tijelo Crkve, donosi zaključke i smjernice po pitanjima: vjere, prakse, uspostave Seniorata, službenih dokumenata Crkve itd. Članovi Crkvene općine biraju prezbitere i potvrđuju pastore, u Sinodu ulaze pastori i predstavnici Crkvenih općina. Crkvenu općinu predvodi prezbiterij koji je sastavljen od izabranih laika i pastora.
Zajednica je tijekom rane povijesti doživljavala problema i progonstva. Vjerska sloboda im je zagarantirana 1781. Ediktom Josipa II. Dolaskom nasilne i totalitarističke komunističke strahovlade, vjerska prava su bila negirana, ograničavana, a pastori i vjernici su se nalazili pod komunističkim pritiskom i progonom. Teror, divljanje i proganjanje vjernika zaustavljeno je 1990. Od tada se vjernicima jamči sloboda savjesti i vjeroispovijesti. Unatoč boljševičkom proganjanju, u povijesti neviđenoj pljački crkvene imovine, Crkva je opstala te je jedan od najvećih društvenih čimbenika i kohezivni faktor identiteta.
Danas Crkva broji oko 2.000.000, a diljem svijeta još oko 1.000.000 vjernika. Ima 27 Seniorata, 1200 Crkvenih općina, i 1420 crkvenih objekata. U glavnom gradu, Budimpešti, ustrojeno je 14 Crkvenih općina. Zajednica ima blagu tendenciju rasta, iako ne bez problema i izazova koje donosi današnje društvo.
Temelj je duhovnog života zajednice Bogoštovlje koje je usmjereno štovanju Svetoga Trojstva. Crkveni se život očituje i u katehetskom poučavanju svih dobnih skupina djece i mladeži, poduci Svetog pisma, molitvenim skupovima te različitim duhovnim i kulturnim aktivnostima. Njima se svjedoči vjera u Boga i bogato reformatorsko (kalvinsko) nasljeđe te zemlje. Crkva, kao i ostale istinski Reformirane Crkve, nasljeduje sakramentalnu teologiju. Djeca nakon krštenja prolaze sustav katehtetske naobrazbe te kroz konfirmaciju potvrđuju vjeru u Boga i savez koji je Bog s njima uspostavio po sakramentu krštenja, čime postaju punopravni članovi zajednica kojima je dopušteno participirati u sakramentu Večere Gospodnje.
Crkva je 1945. imala 1000 osnovnih škola sa 130.000 đaka, 14 srednjih škola sa 1500 učenika, 8 fakulteta za školovanje učitelja, 24 gimnazije, 2 ekonomska i 2 poljoprivredna fakulteta sa 8500 studenata. Komunistički sljedbenici su pokrali gotovo svu tu imovinu, te kroz dugi niz desetljeća nasilno ateizirali vjernike i branili rad crkvenih obrazovnih institucija. Poslije rušenja totalitarizma 1990. otpočela je obnova institucija i sustava koji pomaže u revitalizaciji Crkve i društvene zajednice.
Danas Reformirana Crkva u Mađarskoj ima više, od Crkve i Univerziteta, priznatih teoloških fakulteta u: Budimpešti, Debrecinu, Sarospatk, Rady, Paapa koji školuju više stotina studenta za pastoralnu službu, pohađanje teoloških fakulteta ima tendenciju rasta. Pastoralan edukacija traje 6 godina od kojih su 5 akademskih i 1 praktična. Nakon toga kandidati trebaju položiti prvi pastoralni ispit, pa služiti 1-3 godine u Crkvenoj općini potom imaju konačni pastoralni ispit te preuzimaju u potpunosti pastoralnu službu. Danas Crkva ima nekoliko desetaka vrtića za djecu u kojima radi oko 50 odgojiteljica. Imaju 33 pučke škole koju pohađa 7000 djece, a obrazuje ih 600 učitelja. Crkva posjeduje 20 gimnazija, te 15 studentskih domova sa više tisuća korisnika. Crkva ima više odmarališta za duhovnu obnovu jedan od njih je vrlo lijep uređen te smješten na "mađarskom moru" Balatonu: SDG Szarszo.
Humanitarni rad ili Đakonska služba vrlo je dobro razvijena. Briga za "krunu Božjeg stvaranja" temeljni je poticaj ove službe. Skrbe za više od 1500 korisnika ta imaju uposlenih 700 stručnih djelatnika. Posjeduju 5 domova za djecu s posebnim potrebama, 6 domova za stare i nemoćne, te 12 stambenih zajednica. Crkva ima organiziranu vojnu kapelansku službu.
Posjeduju izdavačku kuću: Tiskara Jean Kalvin. Svake godine tiskaju nekoliko stotina naslova: knjiga, brošura te različitu crkvenu literaturu, tisak za Crkvene općine i pastore, te različita teološka izdanja. Izdaju različite multimedijalne proizvode; kasete, CD-e i DVD-e. Redovito izdaju 4 crkvene tiskovine. Crkva tiska tjednik: (Reformátusok Lapja) koji se nalazi u slobodnoj prodaji. Pored toga imaju organiziran televizijski i radijski program.
Od mnogih projekata treba istaknuti i Mađarsko biblijsko društvo. Društvo je ekumensko, 11 Crkava su članice, a Reformirana Crkva je vrlo aktivna te daje najveći doprinos. Aktivnosti je u tom smjeru započela još davne 1590, veća reorganizacija bila je 1814. kada je ustrojeno Međunarodno biblijsko društvo, a moderno djelovanje započinje 1992. Biblijsko društvo od tog vremena do danas tiska godišnje više od 100.000 Biblija i različite biblijske literature.
Reformirana Crkva u Mađarskoj trajni je primjer i poticaj nasljedovanja vjere u Gospodina Isusa Krista te pokazatelj istinskog kalvinskog svjetonazora i vjere.
Reformator.hr / studeni 2009.
Zajednica je vjernika nazočna, u ovom malom slavonskom gradiću nedaleko Požege, od 1880.g.. Zajednica je vjernika ustrojena kao Crkvena općina, što znači da ima pravnu osobnost u sklopu Crkve, 1946.g. Prva je Bogomolja izgrađena 1900., a druga 1987. Tijekom više decenija, uskoro će biti 130.g., vjernici pobožno, predano i samozatajno, iako ne bez problema i izazova, žive poziv koji im je uputio Bog.
Iako Crkvena općina nije nikad imala stalnog pastoralnog službenika, a nerijetko su Bogoštovlje i ostale pastoralne službe sami obavljali; ipak predanim i ustrajnim radom vjernika zajednica živi. Od pastoralnih službenika koji su svojim radom ostavili traga na zajednici treba navesti sljedeće: vlč. Oldrich Gerža, vlč. Alois Erlich, vlč. Josef Prochaska, vlč. Plivelić, vlč. Petrović, vlč. Elenberger, vlč. Antonin Blažek, vlč. Bala Šandor, vlč. Heinrich Weitmann, vlč. Mihail Šipoš, vlč. Zoltan Szabo ml., te vlč. Endre Langh. Od zaslužnih prezbitera potrebno je istaknuti: Franju Varaka koji je služio zajednici 56.g., te Slavko Škrobak i Adamek, a danas Vlasta Štefanac.
Vjernici posjeduju iskrenu i predanu vjeru u Boga te nastoje živjeti pobožnim životom, iako to u destimulativnoj sredini nije uvijek lako. Bogoštovlja se odvijaju na Dan Gospodnji, i za velike kršćanske blagdane.
Reformator.hr / studeni 2009.
Povijesni događaj među kršćanima koji nasljeduj reformirani konfesionalni identitet, dogoditi će se u lipnju 2010.g.
Dogovorena je Sinoda ujedinjenja dviju veliki Alijansi Reformiranih Crkva: Svjetske Alijanse Reformiranih Crkava (SARC) i Reformiranog ekumenskog savjeta (RES). Sinoda će biti održana u Grand Rapid, Mitchigen, SAD, na teološkom fakultetu The Calvin College, a nazočno će biti 1.000 delegata nacionalnih Sinoda. Poticaj je za ovu Sinodu zapis Svetoga pisma: "Jedinstvo Duha svezom mira!" Ef 4,3
SARC povezuje Reformirane Crkve koje nasljeduju konfesionalni identitet izražen u temeljnim vjerovanjima i konfesijama Reformirane Crkve. SARC ujedinjuje oko 75.000.000 aktivnih vjernika diljem svijeta. RES, također, nasljeduje identični konfesionalni identitet i kršćansku tradiciju proizašlu iz europske reformacije 16.st. poznatu kao kalvinizam, povezuje 5.000.000 aktivnih vjernika u 25 zemalja i 41 nacionalnih Sinoda.
Nakon ujedinjenja svjetska zajednica Reformirana Crkva će pod svojim okriljem imati 80.000.000 aktivnih vjernika, i 250 nacionalnih Sinoda Reformiranih Crkava diljem svijeta. Centralni ured će i dalje biti u "Kalvinskom Rimu" odnosno gradu reformacije: Ženevi. Naziv će biti Svjetska zajednica Reformiranih Crkava (SZRC), imena nacionalnih Crkva ostaju nepromijenjena. Potrebno je naglasiti da je broj reformiranih vjernika i Crkvi veći jer svi nisu pod ovom organizacijom.
Ovo je prvi veći korak oko pripremanja punog ujedinjena se Evangeličkom Crkvom (augsburške vijeroisovijedi) na globalnom nivou koji se može očekivati u nadolazećima godinama. Evangelička Crkva na svjetskom nivou broji 68.300.000 vjernika. Reformirana i Evangelička Crkva puno zajedništvo već prakticiraju na mnogim nacionalnim nivoima kroz Leuenburški konkordij po kojemu su ove Crkve u punom eklezijalnom, pastoralnom i sakramentalnom zajedništvu.
Reformirana Crkva je putem Prezbiterijanske Crkve Škotske, koja je jedna od službenih Crkava u Velikoj Britaniji, u punom zajedništvu s Anglikanskom Crkvom koja broji 80.000.000 vjernika. Episkopalna Crkva kroz svojih 39 izjava vjere potvrđuje kalvinski nauk. Razlikuje se po većem naglasku na liturgijskom Bogoštovlju i epsikopalnoj strukturi, za razliku od Reformiranih Crkava koje Sinodu smatraju svojim episkopatom i vrhovnim autoritetom. Sinodu čine delegati Crkvenih općina i pastori (svećenici), a Crkvu vodi moderator ili biskup koji se bira na mandat između pastora.
Reformirana kršćanska (kalvinska) Crkva u Hrvatskoj dio je ovog velikog zajedništva, te nasljeduje autentičan konfesionalni identitet i neprekinuti tijek djelovanja na području naše domovine od 16. stoljeća. Prve su zajednice osnivane oko 1540. a prva Sinoda je bila 1550. Reformirana Crkva je bila nazočna u različitim dijelovima Hrvatske, te je tijekom svoje prošlosti prolazila različite nevolje i kušnje od bezbožnika i kumiropoklonika svoga doba. Budući je opstala do današnjih dana trajno je svjedočanstva predane vjere u Gospodina Isusa Krista i pokazatelj kršćanskih - kalvinskih vrijednosti te iskrene i pobožne vjere koja "pomiče brjegove".
Više o Svjetskoj zajednici Reformiranih Crkava možete saznati putem web POVEZNICE.
Reformator.hr / studeni 2009.
12. studenoga 2009. službeno počinje kampanja za suzbijanje diskriminacije pučkog pravobranitelja i Centra za mirovne studije koju je izradila reklamna agencija Bruketa i Žinić OM.
Diljem Hrvatske po javnim površinama bit će raspoređeni plakati provokativnih sadržaja i dijelit će se letci koji će svratiti pozornost hrvatskim građanima na Zakon o suzbijanju diskriminacije koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine kada je ulogu središnjeg tijela za provođenje istoga preuzeo pučki pravobranitelj.
Želja i nastojanja za promicanjem ljudskih prava, pa među njima i vjerskih, nije došla sama od sebe. Nakon propasti komunističkog sustava, koji je otvoreno ustao protiv duhovnih vrijednosti, zatirao građanska te posebno vjerska prava na kraju se sam od sebe urušio. Jednostavno, stigla ga je Božja osuda! Proces tranzicije u građansko društvo pa time i ka slobodi savjesti i vjere, svih građana i svih religija, odvijao se pozitivno, ali sporo i ne bez problema.
Hrvatska je potpisnica UN-ove deklaracije o ljudskim pravima, te više konvencija koje promiču i štite vjerska i druga prava, one su po snazi iznad domaćih zakona. Ustav Republike Hrvatske daje dobru podlogu za zaštitu svih građana i njihovih uvjerenja i vjerovanja. Zakonom se brani diskriminacija u šest područja: Vjere i svjetonazora, spola, rase i etničke pozadine, dobi, invaliditeta i spolne orijentacije. Svi oblici diskriminacije bilo direktne ili indirektne su zabranjeni. Zakon o suzbijanju diskriminacije jasno je definirao oblike diskriminacije: izravna, neizravna, segregacija, uznemiravanje, spolna, poticanje na diskriminaciju, prenesena te zbog pogrješne predodžbe.
Kad proučimo pravne dokumente onda bi mogli reći da je sve u savršenom redu, ipak, praksa je ponekad u raskoraku sa deklariranim, stoga STOP SVIM OBLICIMA DISKRIMINACIJE!
ZAKON O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE
Ove se godine mnoge nacije i ljudi s ponosom prisjećaju pada komunizma, te početka tranzicije prema demokraciji i tržišnom gospodarstvu. Pad je komunističkog jednoumlja donio povećanje društvenog standarda, slobodu misli i izražavanja te perspektivnije društveno okružje.
Komunistički je sustav utemeljen na pljački i otimačini privatnog vlasništva, proganjanju, zlostavljanju i ubijanju neistomišljenika. Komunisti su ograničavali i branili slobodu savjesti, mišljenja i vjeroispovijedi. Posebno su širili mržnju prema religiji, te proganjali i obezvređivali vjernike. Mnogi su pobožni ljudi i neistomišljenici bili mučeni i proganjani. Komunizam je ateističku ideologiju nametao ljudima te im kroz sustav društvene indoktrinacije i pranja mozga ograničavao kreativno i kritičko mišljenje.
Iako je Marx bio rasist i mrzitelj Slavena, kuriozitet je povijesti da je njegova ideologija upravo među slavenskim narodima pustila najdublje korijene koji su ju na kraju odbacili. Komunistički je sustav, diljem svijeta, smaknuo više od 100.000.000 ljudi. Mnogo više ih je prošlo različite psihičke i fizičke torture. Komunistička je ideologija danas opstala u Sjevernoj Koreji i Kubi, iako postoji u Kini bitno je modificirana te se ne možemo govoriti o komunističkom sustavu u pravom smislu te riječi.
Na žalost postoje i danas, 20 godina nakon sloma strahovlade, oni koji su u službi propagande, obrane takvog poretka ili relativiziranja zločina komunizma. Oni čine ono što se u komunizmu i socijalizmu nije smjelo, pa na neki način zloupotrebljavaju demokratski sustav: slobodno izražavaju svoje mišljenje čak i onda kada se radi o zabludi, te koriste slobodu izražavanja koja postoji samo u demokratskim zemljama kako bi širili nazadne i destruktivne ideje.
Potrebno je istaknuti da je brojčano i ideološki najveći zločini protiv čovječnosti u Europi i svijetu počinjen od strane komunista, pa ih se može usporediti sa fašističkim. Komunistička je ideologija bila totalitarna i antikršćanska.
Reformirana Crkva (u Europi ali i Hrvatskoj) je pretrpjela mnogo štete tijekom komunizma koji je legalizirao krađu imovine, nasilnu ateizaciju, progone i ubojstva neistomišljenika. Američki predsjednik Ronald Reagan bio je jedan od najzaslužnijih ljudi za dokrajčivanje totalitarizma. Kao kršćanin - prezbiterijanac (kalvin) bio je odan idealima slobodnog društva, slobode svijesti i vjeroispovijesti te slobodnog mišljenja i govora.
Ukoliko se želite više informirati o zločinima komunističkog sustava posjetite izvrstan multimedijalni web o žrtvama komunističke strahovlade i nasilja: The Victims of Communism Memorial Foundation.
Reformator.hr / studeni 2009.
Prema istraživanjima Europskog instituta za obiteljsku politiku, samo u zemljama Europske unije, učinjeno je više od 1.200.000 pobačaja u 2007. Ako se napraviti realistična projekcija, sa sigurnošću možemo ustvrditi da je u proteklih deset godina samo na kontinentu zapadne "civilizacije" eutanizirano djece veličine manje europske zemlje, dakle govorimo o minimalno 5.000.000 onih koje bi jednom mogli postati odrasli ljudi.
Budući ljudi u Hrvatskoj vole misliti o sebi kao o moralnim vertikalama i uzorima konzervativizma, ma što god to značilo, treba podsjetiti na činjenicu da je od 1995.-2005. putem pobačaja oduzeto pravo na život ukupnom broju od 156.233 djece. Usporedbe radi u Karlovačkoj županiji živi 141.787 osoba. Jedino što u ovoj moralnoj bijedi ohrabruje je činjenica da svake godine lagano pada broj ovakvih postupaka. Prema postojećem zakonu u Hrvatskoj se smije izvršiti pobačaj u bolnici i bez odobrenja komisije za trudnoću koja traje više od 2 mjeseca, preciznije do 10 tjedana.
Oduzeti pravo na život onomu tko ima ima potencijal postati čovjek moralno je dvojbeno. Na žalost neki od onih koji slove kao slabiji spol kada su u mogućnosti pokazati "snagu" čine to na najokrutniji način, pri tomu oduzimajući pravo na život najslabijima. Ne postoji niti jedan racionalan niti vjerski razlog kojim bi se mogao odobriti i podržati čin umorstva nerođenog djeteta, koji se odvija na najodvratniji način.
Ipak, ovomu pitanju ne treba pristupati senzacionalistički ili ekstremistički, nego pokušati sagledati problem iz različitih uglova.
U tom smislu ne treba se zalagati za apsolutnu zabranu pobačaja, jer postoje iznimni slučajevi kada je nužan zbog zaštite života i zdravlja majke. Ali uvijek iznova treba podsjećati na odgovorno ponašanje kako u općem tako i spolnom životu, te je preuzimanje odgovornosti za ponašanje pokazatelj zrelosti uma i duha.
Stoga treba zaključiti: pobačaj je jedan od najgorih oblika oduzimanja prava na život, provođenja nasilja i ograničavanja prava najslabijih. Zato ako se trudnoća dogodi, a nije ugrožen život majke, ne radi se o slučajevima zlostavljanja; oduzimanje je prava na život, zametku koji ima potencijal da ga ostvari, moralno i kršćanski neprihvatljivo!
Reformator.hr / studeni 2009.
Zajednica je vjernika predana u vjerskom i društvenom životu ovog slavonskoga mjesta Općine Vladislavci. Za ispunjavanje vjerskih potreba redovito se organizira Služba Božja, Molitveni sastanak, Proučavanje Biblije, vjeronauk za djecu i mladež. U cilju društvenog angažmana imaju zbor, dramsku sekcije te kulturno društvo.
Povodom Dana reformacije vjeroučenici su posjetili šetalište sa povijesnim prikazom reformacije i Reformiranu crkvu u Lugu, te grob Juliane Borko na groblju u Kopačevu gdje su se upoznali sa životopisom, molitvama i pjesmama autorice.
Bogoštovlje s Večerom Gospodnjom bilo je uljepšano programom djece koja su pjevala i recitirala o reformatorima i djela reformatora. Župljani su slušali prikaz jednog djela „Zrcalo istinitog popstva!” Mihajla Starine, poznatog reformatora šesnaestog stoljeća koji je djelovao na području Slavonije.
Jedan od zanimljivijih vijesti je popravak tornja Crkvene općine. Toranj i krov je obnovljen prije 8.g. sredstvima Ministarstva kulture, prosvjete i športa, a posredovanjem Zavoda za zaštitu kulturnih spomenika iz Osijeka.
Budući nije dobro postavljen, došlo je do urušavanja. Zbog toga su se vjernici morali organizirati i pronaći pomoć za popravak. Zahvaljujući milosti svemogućega Boga, angažmanu pastora i zajednice vjernika pomoć je došla od Đakonske službe Reformirane Crkve Mađarske, Javne vatrogasne postrojbe Osijek te Županije Osiječko-Baranjske.
Ovim putem prezbiterij i vjernici Crkvene općine slave Boga Stvoritelja sveg živog i neživog za milost, dar vjere i spasenja. Posebno se zahvaljuju svima onima koji su svojim radom pomogli da zajednica bude aktivna, a prostor mjesto okupljanja, molitve i slavljenja Boga; vjernika te svih ljudi dobre volje.
Reformator.hr / studeni 2009.
Reformirana Crkva u Češkoj (Českobratarska Cirkev Evangelicka), je u bliskom zajedništvu sa Reformiranom Crkvom u Hrvatskoj, ima oko 120,000 vjernika, koji su organizirani u 260 Crkvenih općina te ustrojeni u 14 seniorata. Jedna je od najvećih organiziranih povijesnih kršćanskih Crkva u Češkoj. To je ujedinjena Crkva vjernika reformirane (helvetske) i evangeličke (augsburške) vjeroispovijedi čije je ujedinjene formalizirano 1918.
Crkva ima dobro razvijenu đakonsku službu organiziranu u 33 centra za socijalnu skrb starih, nemoćnih i mladih. Posjeduje više odmarališta i različiti centara za duhovnu obnovu i edukaciju. Imaju 7 osnovnih i srednjih škola, a teološki fakultet je 
licenciran od Crkve i Univerziteta. Pastoralne i djelatnike za rad u domovima socijalne skrbi obrazuju u sklopu Praškog univerziteta. Crkva ima razvijenu tiskarsku djelatnost, izdaju 7 časopisa, te knjige iz pastoralnog i teološkoga područja.
Tijekom komunističke represije pokradeno je dosta crkvene imovine i zemlje, a mnogi su vjernici bili zlostavljani. Tako su neki kroz sustav komunističke indoktrinacije i pranja mozga izgubili konfesionalni identitet, a veliki se dio iselio na zapada. Ipak je opstala zajednica vjernika koji su predani i vjerni Bogu. Zanimljiv je kuriozitet povijesti da su tijekom tog sustava pastori imali državne plaće, a tako je i danas, u rangu učitelja.
Zajednica svojim radom svjedoči poslanje Kristove Crkve, daje primjer ostalim protestantskim Crkvama kako djelovati i surađivati te graditi zajedništvo među onima koji nasljeduj blizak konfesionalni identitet. Svojim djelovanjem nastoji očuvati tradicionalne vrijednosti, te odgovoriti na zahtjeve modernog vremena.
Reformator.hr / studeni 2009.
Bjeliševac je malo mjesto nedaleko Kutjeva. Zajednica vjernika postoji od 1880.g. Ustrojena je kao Crkvena općina Reformirane kršćanske (kalvinske) Crkve u Hrvatskoj 1992.g. Tijekom više decenija postojanja zajednica obavlja temeljnu svrhu postojanja; služiti vjernicima u ispunjavanju njihovih duhovnih potreba.
Njezina je povijest zanimljiva, pa su se tako vjernici do 1946. skupljali u školi u obližnjem mjestu Tominovac, tada su komunisti zabranili vjernicima da obavljaju svoje vjerske potrebe. Tako su se do 1970. vjernici okupljali po kućama. Od 1970.-2003. služba je vjernicima obavljana u neadekvatnim prostorima.
2003. završena je najvažnija etapa u izgradnji pastoralnog centara za bogoštovne, katehetske i pastoralne potrebe. U skoroj je budućnosti u planu uređenje prostora ispred crkve; postavljanje ograde i popločavanje prostora što bi donijelo funkcionalnosti te uljepšalo izgled. U bližoj je budućnosti u planu uređenje potkrovlja te izgradnja dodatnih prostorija za pastoralne i katehetske potrebe.
Mnogi su prezbiteri služili zajednici, među njima je potrebo istaknuti sljedeće: Jan Škrobak, Varak Franjo, Jan Adamek, Slavko Škrobak i Zdenka Pagač.
Crkvena općina putem svojih pastoralnih službenika i prezbiterija nastoji svjedočiti sredini u kojoj živi. Tako se redovito odvija Bogoštovlje na Dan Gospodnji, te prigodna povodom kršćanskih blagdana. Zajednica redovito organizira vjeronauk za djecu polaznike pučke te mlade polaznike srednje škole. Vjernici pokazuju aktivan interes za vjeru te većina redovito pohađa Bogoštovlje.
Ovim putem prezbiterij i vjernici Crkvene općine slave Boga našeg Stvoritelja za milost, dar vjere i spasenja. Zahvaljuju svima onima koji su svojim radom pomogli da zajednica bude živa i aktivna, a prostor mjesto okupljanja, molitve i Bogoštovlja vjernika te svih ljudi dobre volje.
Reformator.hr / studeni 2009.
Reformirana Crkva je obilježila Dan reformacije prigodnim bogoštovljima i predavanjima povezanih sa ovim značajnim datumom. Propovijedi su usmjerene ka pojašnjavanju reformatorskog nauka i značajnostima koje je donijela reformacija.
Iako je 31. listopad sastavni dio evangeličke (luteranske) tradicije rado je prihvaćen u Reformiranoj Crkvi koja je u intekromunijskim i bliskim vezama te punom zajedništvu sa Evangeličkom Crkvom.
Dana reformacije podsjeća na povijesni događaj kada je Martin Luther, 31. listopada 1517., na tada uobičajen način iznio stavove, sažete u 95 teza, na vrata župne zgrade u Wittenbergu. Biblijska uvjerenja koja je propovijedao brzo su se širila, budući je bilo mnogo onih koji se nisu slagali tadašnjim naučavanjima i praksom Crkve.
Luther je svoju teologiju temeljio na nauku Svetoga pisma i prihvaćanju onih dijelova tradicije i učiteljstva koji nisu bili u suprotnosti sa Biblijom. Sukladno učenju apostola Pavla naučavao je da je vjera uvjet spasenja: Gal 2,15-21, a Biblija iznad tradicije i učiteljstva te izvor naučavanja. Zalagao se za nauk apostola Petra o svećenstvu svih vjernika: 1.Pt 2,9.
Odbacio je nauk o transupstancijaciji, te naučavao konsupstancijaciju ili mističnu nazočnost Krista u elementima kruha i vina. Odbacio je crkveni red kako je shvaćen od Rimokatoličke Crkve, celibat klera, i papine ovlasti u Njemačkoj.
Crkvena općina Kamenac je ustrojena 1792.g., a zajednica vjernika djeluje od 1698.g. Tijekom više 
stoljeća aktivnog pastoralnog rada služila je vjernicima u njihovim duhovnim i obrazovnim potrebama, a tako je i danas.
U proteklih sedam godina milodarima vjernika financirala je obnovu i popravak crkvenih objekata. Proteklih je godina zajednica za popravak i obnovu crkvene zgrade i tornja, utrošila 85.000,00 kuna. Sada je na redu obnova jednog dijela pastoralnih prostorija; u njima se zimi održavaju Bogoštovlja, razni vjerski skupovi, vjeronauk i sastanci na crkvenom nivou, a dio prostora je u lošem i ruševnom stanju.
Vlada Republike Hrvatske na čelu sa ministricom Jadrankom Kosor prepoznala je važnost i težinu problema vjerske zajednice, pa je posredovanjem saborskoga zastupnika Šoje Deneša, Crkvena općina Kamenac, dobila nepovratna namjenska novčana sredstva za obnovu pastoralnog centra u iznosu od 50.000,00 kuna.
I ovim putem prezbiterij i vjernici Crkvene općine Kamenac slave Boga našeg Stvoritelja za svu milost, a posebno se zahvajuju Vladi Republike Hrvatske i njezinoj predsjednici, te g. Deni Šoji koji su pomogli da naša zajednica i dalje bude mjesto okupljanja, molitve i Bogoštovlja vjernika te svih ljudi dobre volje.
U franjevačkoj crkvi na Kaptolu održana je susret monoteističkih religija: židova, kršćana i muslimana poznat kao Dan Duha Asiza.
Tema je ovogodišnjeg molitvenog susreta bila: "Za pomirenje, pravednost i mir!", susret je održan 27. listopada u 19i30h u organizaciji Franjevačkog svjetovnog reda i mjesnog bratstva Kaptol te Povjerenstva za ekumenizam i dijalog Zagrebačke nadbiskupije.
Na skupu su bili nazočni te svoje molitve uputili predstavnici sljedećih Crkva i vjerskih zajednica: Rimokatoličke Crkve, Srpsko pravoslavne Crkve, Evangeličke Crkve, Reformirane Crkve, Makedosko pravoslavne Crkve, Židovske vjerske zajednice, Muslimanske vjerske zajednice, Evanđeosko-penteksotalnih i Saveza baptističkih crkva.
Predstavnik je Reformirane Crkve molio za pravdu, pravednost i mir u srcima ljudi te spoznaju Boga po Gospodinu Kristu Isusu. Iako se radi o monoteističkim religijama ipak su u svojim teološkim koncepcijama različite, ali činjenica različitosti ne treba stvarati podjelu, sukobe ili predrasude. Ovakva nastojanja nemaju namjeru stvaranja sinkretičke religioznosti nego promicati: toleranciju, mir i razumijevanje različitosti zato se Reformirana Crkva rado odaziva na ovakva nastojanja.
Iz tiska je izašao novi broj Luxa, sadržajno i po broju stranica je povećan pa je od ovog broja "prerastao" u časopis, posvećen je reformaciji, sa posebnim osvrtom na Švicarsku reformaciju i reformatora Zwinglija.
Iz uvodnika izdvajamo:
"Reformacija je veliki duhovni i društveni događaj koji se zbio u Europi u 16. st., a prisutan je do danas.
Često se puta ističu društveni učinci koje je donijela reformacija, ipak su daleko značajniji oni koji su bili "duhovne" naravi. Ispravno shvaćen reformatorski nauk potiče na duhovnu obnovu i život s Bogom. Centar je reformatorskog bogoštovlja štovanje Boga. Izvorište je nauka Svetog pisma koje se tumači kroz objavu cijelu povijest kršćanske misli od prvih dana do danas. Reformatori šesnaestog stoljeća, kao i reformatori današnjeg vremena, prihvaćaju sav nauk Crkve koji se temelji i proizlazi iz Svetog pisama, te ne smatraju da su "ekskluzivni klub" jedino spašenih.
S posebnom pozornošću predstavljamo velikog švicarskog reformatora Ulricha Zwinglia koji je tijekom svoga kratkog života ostavio velikog traga na reformatorski nauk. Iako je protestantska teologija do danas prošla veliki put profiliranja i razvijanja poticaji prve generacije ostaju do danas. Današnje Crkve koje su proizašle iz reformacije (Reformirana - Prezbiterijanska, Evangelička i Episkopalna) imaju veliki utjecaj na društvenu i duhovnu formaciju europskog, ali i drugih kontinenata.
Zato se s ponosom prisjećamo svih pozitivnih vrijednosti koje je donijela reformacija, loše stvari nastojimo ne ponavljati. Pobožnim i predanim životom nastojimo graditi Kraljevstvo Božje i Njegovu Crkvu, dok nanovo iščekujemo povratak našega Gospodina Isusa Krista koji sjedi Bogu s desne, te će doći suditi žive i mrtve, a njegovom kraljevstvu neće biti kraja!"
U župnim prostorijama Reformirane Crkve Nagydorog, u spomen na 500-tu godišnjici rođenja velikog reformatora Jeana Calvina (Kalvina), otvorena je izložba starih povijesnih crkvenih predmeta. Na izložbi će biti predstavljeni povijesni predmeti ove zajednice.
Jedan je od izložbenih dragulja kalež izrađen 1514.. Dopremljen je iz grada Kecskemét, iz muzeja Ráday. Kalež će bit izložen četiri dana, a potom pokazan u Budimpešti, na izložbi koja je također posvećena 500-oj godišnjici rođenja Kalvina.
Kalež se veže uz ime reformatora Mihajla Starina. On je oko 1544. propovijedao Evanđelje Našega Gospdina Isusa Krista te je u 7 godina na području Slavonije i Baranje uz Božju pomoć organizirao preko 120 Crkvenih općina Reformirane Crkve. Oko 1530. godine doživio duhovno obraćenje te je prihvatio i reformatroski nauk. Nakon studija bogoslovije kod Melachtona u Württembergu nastanio se u baranjskom selu Lug nedaleko od Osijeka. Narod ga je s pozornošću pratio jer je pored propovijedanja evanđelja redovito pjevao psalme, a prema zapisima suvremenika bio je darovit pjevač i velik ljubitelj glazbe.
Kaleže je korišten tijekom Bogoštovlja u sakramentu Večere Gospodnje. Ima poklopac, napravljen je od srebra, pozlaćen i bogato ukrašen te slovi kao najstariji predmet u vlasništvu Crkvene općine Nagydorog u Mađarskoj.
Molitvena služba za mir održana je u Protestanskoj crkvi u Leipzigu povodom 20-te godišnjice sjećanja na pad komunizma u Istočnoj Njemačkoj.
Točno mjesec dana nakon što se masa od oko 70 000 građana okupila na ulicama grada Leipziga i u crkvi Sv. Nikolasa (Nikolaikirche), došlo je do pada Berlinskog zida, simboličnog rušenja komunističkog poretka u cijeloj Istočnoj Europi. Ovaj događaj je značajan jer govori o ulozi koju su kršćani imali u mirnom otporu komunizmu koji je zlom poharao dio Europe i mnoge ljude držao na robiji ili u strahu.
Strah od intervencije snaga sigurnosti je bio prisutan i taj dan. No snaga nade građana Leipziga je nadjačala silu tame koja se ubrzo nakon toga spustila u podzemlje Pakla.
Njemačka je tako proslavila 20 godina niza prodemokratskih demonstracija koje su kulminirale događajem u Leipzigu, a na svećanosti su bili savezni predsjednik Horst Köhler i kancelarka Angela Merkel, oboje pripadnici Evangeličke (luteranske) crkve i nekadašnji aktivisti za slobodu svojeg naroda od komunističke tiranije.
16. listopada 2009. u Zagrebu (Hotel Dubrovnik) održane su konzultacije s vjernicima i vjerskim zajednicama o Inicijativi za osnivanje Regionalne komisije za ustanovljenje i javno iznošenje činjenica o ratnim 
zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji (REKOM).
Reformirana kršćanska (kalvinska) Crkva u Hrvatskoj bila je nazočna po svojim predstavnicima koje je predvodio biskup Endre Langh.
Skup su predvodili: Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, fra Mijo Džolan, Franjevački institut za kulturu mira, Vesna Teršelič, Document, Nataša Kandić, Fond za humanitarno pravo, Ivan Novosel, Legalis. Vrlo poticajno izlaganje i konstruktivne riječi uputio je mons. Kevin Dowling, Biskupija Rustenburg, Južna Afrika.
U postjugoslavenskim društvima ratni se zločini, koje je počinila druga strana, ističu, često i preuveličavaju, dok se vlastiti relativiziraju, umanjuju i opravdaju zločinima drugih. Osim toga jaka je identifikacija i solidarnost s optuženima za ratne zločine iz vlastite zajednice te se olako optužuju drugi. Žrtve su zaboravljene u javnosti, bitne su samo prilikom ceremonija. Sudbina 17.000 nestalih i dalje je nerazjašnjena, a brojne grobnice neotkrivene. Ne postoji politički interes da se utvrde činjenice o tome što se dogodilo u prošlosti, a izostaje i nužan pritisak kritičke javnosti.
Cilj REKOM-a je stvaranje točnog, službenog i objektivnog zapisa o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim u razdoblju od početka 1991. do kraja 2001. godine, priznavanje žrtava i njihove patnje, kao i sprečavanje ponavljanja zločina.
Ukoliko se želite više informirati o ovoj inicijativi posjetite web: Centar za mir
U Zagrebu je, 08. listopada, održana svečana sjednica Hrvatskog Sabora kojom je obilježeno sjećanje na dan kada su zastupnici na sjednici donijeli odluku o prekidu državnopravnih veza s bivšom SFRJ, što se je dogodilo prije točno 18. godina.
Među ostalim uzvanicima iz diplomatskog, društvenog, političkog i vjerskog života u ime Sinode Reformirane kršćanske (kalvinske) Crkve u Hrvatskoj sjednici je prisustvovao i biskup Endre Langh.
Okupljenima se je obratio prigodnim govorom potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks koji je podsjetio na put kojim je prošla naša domovina od osamostaljenja do danas. Nagradu za životno djelo dobili su Zvonimir Maksić, Marko Pećin, Ivo Alferević, Vlado Puljiz te Eduard Hercigonja.
Svečanoj sjednici nazočio je izaslanik predsjednika Republike Amir Muharemi, te predsjednica Vlade Jadranka Kosor.
Reformator.hr / listopad 2009.
Svijet se ove godine prisjeća rođenja reformatora Jeana Calvina - Kalvina, centrali događaji povezani sa ovim događajem bili su u srpnju kada je obljetnica rođenja reformatora koji je rođen 10. srpnja. 1509. Iako kršćani reformacije ne slijede nikoga i ne klanjaju se nikome osim Svetomu Trojstvu ipak se prisjećaju pobožnih i bogobojaznih ljudi koji su svojim djelovanjem, pobožnošću i predanjem Bogu ostavili traga na kršćansku misao i praksu.
Reformirana Crkva u Mađarskoj broji oko 2.000.000 aktivnih vjernika te je jedna od najvećih u svijetu s obzirom na udio u ukupnom pučanstvu. Samo u Budimpeši ima 14 Crkvenih općina. U Mađarskoj ima više teoloških, od Crkve i Univerziteta, akreditiranih studija reformirane teologija, jedan se nalazi u Budimpešti.
Kalvinizam je ostavio velikog traga u mnogim zemljama, a jedan od najvećih je u nama susjednoj Mađarskoj.
dr. Gustav Bölcskei, biskup Reformirane Crkve u Debrecenu, središtu mađarske reformacije, pojasnio je u intervju danom Svjetskoj alijansi reformiranih Crkva kakav je utjecaj Kalvin ostavio na njegov narod. Bolcskey objašnjava zašto je većina Mađara rado prihvatila kalvinizam. Iako je građanska klasa u početku prihvatila luteranizam, pod utjecajem južnonjemačke reformacije, kasnije je prevladao kalvinizma. Mađari su se dugo suočavali s političkim nestabilnostima. Tražili su smisao upravo u cjelokupnoj reformi života, a ne samo unutarnjeg. Ovo je prvo naglašavao kalvinizam kao i to da je sve na ovom svijetu predmet obnove za slavu Božju. To se odnosilo na cijelo društvo i kulturu naroda koji je već tada usvojio vrijednosti slobode, neovisnosti i autonomije.
Reformirana Crkva u Mađara je od početaka bile mjesta gdje se poticala nacionalna neovisnost, jezik i kultura, te puritanski način života. To je vodilo osjećaju za društvene odgovornost i požrtvovnost za slobodu. Kalvinizma je veliki naglasak stavljao na jedinstvo Crkve, ma koliko protivnici kršćanstva tvrde drugačije.
Cjelovitu, izvrsnu te besplatnu biografiju Jeana Calvina – Kalvina na hrvatskom možete pročitati na pritiskom:
Reformator.hr svakim danom dobiva novi sadržaj kojim nastojimo biti informativni i zanimljivi u onom području koje obrađujemo.
Pored vijesti koje možete pratiti u ovoj rubrici publicirano je nekoliko novih tekstova u rubrici Priopćenja i osvrti. Tako se osvrćemo na odnos vlasti i vjere iz ugla reformirane teologije, donosimo pregled stanja kalvinizma u pojedinim zemljama svijeta, i izviješće Sabora o vjerskim zajednicama.
Rubrika multimedija ima dosta novog sadržaja, tako pored kraćih Duhovnih misli, emisije Hrvatskog radija prvog programa koja je svaki dan na rasporedu ujutro poslije vijesti u 7h, i navečer poslije vijesti u 19h, donosimo dvije nove duhovne misli te četiri proučavanja Biblije u trajanju od do 30'.
Naše rubrike će se dalje redovito obnavljati stoga navratite ponovo.
U proteklih je nekoliko tjedan zajednica vjernika imala radost ugostiti goste sestrinskih Crkava Irske i SAD-a. Gosti iz SAD-a su učestovali na bogoštovlju, a vjernici iz Irske predvođeni pastorom Davidom Morom ostali su sedam dana i svojim aktivnostima služili zajednici vjernika i društvu.
Tijekom njihova boravaka organizirano je u tri dana, šest sati vježbanja engleskog sa izvornim govornicima. Pridružili su se tjednim aktivnostima Crkvene općine: Bogoštovlju na Dan Gospodnji koji je nedjeljom u 18h, Molitvenom sastanku koji se održava utorkom u 18h, i Proučavanju Biblije koji se održava srijedom u 18h. Pored toga imali su radost svjedočit Bogoštovlje sa evangeličkim vjernicima te na taj način pokazati stvarnost konkordijskog zajedništva.
Crkvena općina Zagreb predvođena pastorom i prezbiterijem izražava veliko zadovoljstvo i zahvalnost Bogu što svojim nastojanjima može svjedočiti istine Evanđelja te poticati duhovnu obnovu onih koji su u potrazi za Istinom te izgradnju onih koje je Bog prozvao u svoje Kraljevstvo i pridružio Crkvi.
Reformator.hr / listopad 2009.
U organizaciji Reformirane kršćanske (kalvinske) Crkve u Hrvatskoj i Reformirane udruge žena od 17.-20. rujna 2009. u Korođu je održana pripremna konferencija za Molitveni dan zemalja tzv. Karpatske kotline.
Na konferenciju je bilo nazočno stotinjak gostiju iz: Hrvatske, Mađarske, Ukrajine, Rumunjske, Slovačke i Vojvodine. Održana je konferencija imala za nakanu potaknuti duhovnu obnovu, svijest o povijesnom identitetu te sadašnjem vjerskom prednju. Gosti su skupa prisustvovali predavanjima na kojima su upoznati sa znamenitostima reformacije jugoistočne Europe, a izdan je i prigodan bilten sa CD-om.
Predavači na skupu su bili: g. Langh Endre, biskup Reformirane Crkve u Hrvatskoj, Dr. sc. Lábadi Károly – sveučilišni profesor, Dr. sc. Lábadi Zsombor, Sárai Szabó Katalin. Program se sastojao od predavanja, molitvenih skupova, kulturno umjetničkog programa, te posjete slavonskih i baranjskih mjesta: Vukovar, Retfala, Karanac, Bilje, Kopačevo, Lug, Batina.
Skup je završen u nedjelju s Bogoštovljem i Večerom Gospodnjom.
«Community of Protestant Churches in Europe (CPCE) - Leuenberg Church Fellowship» ili Zajednica Protestantskih Crkava Europe (ZAPCE), Leuenburško crkveno zajedništvo je organizacijska asocijacija Protestantski Crkava Europe.
Članice su ove asocijacije tradicionalne europske Protestantske Crkve. Temelj je zajedništva Leuenbergški dokument koji potpisan u ožujku 1973. u istoimenom gradu koji se nalazi nedaleko Baslea od Reformiranih i Evangeličkih Crkava. Tim su dokumentom okončane nesuglasice teološke naravi koje su postojale između tih tradicionalnih europskih Crkava.
Ovim je dokumentom ujednačeno razumijevanje evanđeoskog poslanja i nauka, zajedništvo crkvenih i pastoralnih službi te jedinstvo oko «Stola Gospodnjeg» odnosno sakramenta Večere Gospodnje. U tom su smislu, Reformirana i Evangelička Crkva, otišli najdalje u ekumenskim nastojanjima te imaju puno duhovno zajedništvo. Svoja su nastojanja proširili oko aktivnog djelovanja u društvenoj zajednici te navještaja Radosne vijesti – Evanđelja.
ZAPCE objedinjuje 105 Crkava koje su tradicionalne reformacijske i pred-reformacijske Crkve kao što su Valdeška, Crkva Češke braće, te pet Protestantskih Crkava Južne Amerike koje potječu od vrjemena ranog naseljavanja.
Članica je tog zajedništva i Reformirana kršćanska (kalvinska) Crkva što joj i preko ove organizacije daje potvrdu kulturološkog identiteta te reformiranog nasljeđa. Više možete saznati ako posjetite našu rubriku linkova te se tamo povežete sa stranicom ZAPCE-a.
Crkvene općine Reformirane Crkve, u cilju svjedočenja Krista uskrsnulog i proslavljenog, duhovne izgradnje vjernika te obnove naše domovine i čovjeka organiziraju svoju službu na dobrobit pojedinca i zajednice. Pri tome njeguju posebnosti i kulturno nasljeđe kraja u kojemu žive.
U toj nakani organizirana su Bogoštovlja na Dan Gospodnji (nedjelja), Molitveni sastanci, Proučavanja Biblije, Kateheze za djecu i mlade te odrasle. Reformirani vjeronauk je izborni predmet u osnovnim i srednjim školama te se, zavisno od broja djece, održava u pastoralnim prostorijama Crkvenih općina ili školama. Za odrasle osobe, koje se žele upoznati sa naukom i praksom Crkve, organiziraju se predavanja te neformalni razgovori. Pored toga se održavaju različita predavanja koja imaju za cilj edukaciju i duhovnu obnovu. U sklopu Crkve aktivna je i udruga koja se bavi organizacijom predavanja te sastanaka za žena.
U pojedinim Crkvenim općinama djeluju kulturna društva kojima je za cilj očuvanje kulture i tradicije vjernika te ljudi kraja. Crkva ima široku lepezu suradnje sa Crkvom u svijetu, te njeguje dobre i prisne odnose sa zajednicama u: Mađarskoj, Češkoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Irskoj, SAD-u i drugdje. U vrlo skoroj budućnosti najavljuje se i otvaranje portala. Svi zainteresirani mogu dobiti na poklon nešto od konfesionalne literature: vjerovanje, katekizam, te ostale brošure.
Reformirana kršćanska (kalvinska) Crkva je najstarija i jedina Reformirana Crkva u Hrvatskoj koja ima prepoznato reformatorsko nasljeđe u domovini i svijetu. Nastoji autentično prenositi istine Svetoga pisma i reformatorskog nauka kako je to izraženo u katekizmu i vjerovanju te poznato kao kalvinizam. Nije nastala šizmo ili zbog želje da se donese nered među ljude, kako se često puta odnosilo prema toj Crkvi. Nije otuđivala tuđu imovinu, što je bio slučaj sa njezinom, nit druge uvjerava u apsolutno ispravnost što često puta nije slučaj prema njezinim vjernicama. Tijekom više od četiri stotine godina bila je Božji svjetionik i navjestitelj radosne vijesti spasenja Evanđelja Gospodina Isusa Krista u Hrvatskoj. Iako prolazi kroz različite kušnje, nevolje i problema svojim primjerom pokazuje da vjeru u Boga nitko ne može uništiti.
Svi su vjernici, posjetitelji, te dobronamjerni prolaznici pozvani pridružite se nastojanjima svjedočenja Evanđelja, te se duhovno obnavljati i rasti u spoznaji Boga u njezinim Crkvenim općinama.
SVJETSKA ALIJANSA REFORMIRANIH CRKAVA predložila je novi simbol za kršćane reformacije koji nasljeduju reformirani konfesionalni identitet.
Znak se sastoji od četiri djela, a svaki od njih donosi poruke. Prvi je dio znaka posuda ili čaša bez postolja koja simbolizira sakrament Večere Gospodnje. Kroz njega se vjernici utvrđuju u zajedništvu s Bogom i svim vjernicima tj. Crkvom, te se duhovno obnavljaju. Drugi je dio krug koji podsjeća na Kristovu Crkvu u cijelom svijetu, krug u izvedbi nije potpun time se želi poručiti otvorenost za primanje i davanje. On, također, podsjeća na potrebu skrbi za planet na kojemu živimo, te jedinstva i zajedništva kao temelja pravednog društva. Treći je dio ispletena tkanina u obliku križa koja simbolizira snagu, zajedništvo i suradnju kroz povezanost. Neprekinutu Božju vjernost u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Četvrti je dio križ simbol Kristove patnje i pobjede nad grijehom i smrću. Križ je trajan znak svjedočanstva Crkve te poticaj na poslanje i navještaj Isusova nauka u svijetu današnjeg vremena.
Ovaj znak pokazuje temeljne postavke vjere i smjernice za život vjernika, kroz svoja četiri elementa podsjeća i na kanonska evanđelja (Matej, Marko, Luka i Ivan) koji su temelj i uporište kršćanskog nauka.
Ova zajednica je jedna od brojčano najmanjih Crkvenih općina, ali s velikom željom postojanosti i vjernosti prema Onome, koji nas je prvi ljubio i sebe predao za nas.
Prosječna je starost članstva 39 godina, a pohađanje bogoštovlja nedjeljom je u postotku članstva je više od 50%. Vjernici su dobri u davanju milodara za zajednicu i redovitosti pohađanja te aktivnom učešću. Dan Gospodnji 24. svibnja 2009. godine. je bio radosna i svečana. Četvoro mladih, tri djevojke i jedan dječak su bili konfirmirani. Unatoč visokoj temperaturi, 35°C u hladu, nevelika bogomolja, lijepo ukrašena bila je ispunjena vjernicima. Konfirmanti su lijepo i bez greške odgovarali na pitanja.
Nakon konfirmacije konfirmanti su bili blagoslovljeni polaganjem ruku prezbitera i župnika, nakon čega je Staratelj svakom darivao Novi Zavjet i rukovao se novim punopravnim članovima mjesne zajednice.
Po završetku bogoštovlja bilo je zajedničko slikanje, a neko vrijeme svi smo ostali i razgovarali, želeći konfirmiranima, i jedan drugom sve najbolje. Za nas je ova prilika bila posebna i radosna. Bogu hvala i slava.
Reformirana kršćanska-kalvinska crkva u Retfali jedan je od najstarijih objekata sakralne kulturne baštine grada Osijeka.
Crkva je izgrađena sredinom 18. stoljeća i pripada krugu kasnobaroknih građevina te je zajedno sa zgradom Župnog dvora zaštićeno kulturno dobro izuzetne vrijednosti. Danas se crkva i župni dvor nalaze u izuzetno lošem stanju, što je uočila i Gradska uprava, te je uplaćen iznos od 50 tisuća kuna potpore za njezinu obnovu. Potvrdu o uplati župniku reformirane kršćansko – kalvinske crkve Karolyu Andelu uručio je gradonačelnik. Andel je rekao kako će sredstva biti utrošena za obnovu tornja crkve kojem prijeti opasnost od rušenja.
Nakon toga trebalo bi sanirati krov i fasadu župnog dvora, za što je napravljen i predračun, a vrijednost investicije je preko 350 tisuća kuna.
Reformirana Crkva je započela komunikaciju putem Interneta. Ova nastojanja nisu nepoznata u Crkvi diljem svijeta tako i u našem bližem okružju, ipak ovo je novina u Hrvatskoj.
Reformator.hr je stranica Reformirane kršćanske (kalvinske) crkve u Hrvatskoj, a osnivač je Crkva. Web ima tri rubrike koje će se redovito nadopunjavati (vijesti, priopćenja i osvrti te multimedija), te ostale koje će predstaviti Crkvu ali se neće češće mijenjati. Urednički kolegiji je subordinirana Sinodi i Sinodalnom vijeću te iznosi stajališta, mišljenja i nauk Reformirane Crkve. Odgovorna osoba je: Endre Langh, biskup. Urednik i web designer: Branimir Bučanović, pt. a urednički kolegiji čine: Lajoš Čati, ml.pt., Hajek Janoš, pt. Peter Szenn, pt., Jozef Arpaši, pt., Daniel Hinšt, prez.
Svim korisnicama želimo Božje blagoslove, potičemo na molitve kako bi naš rad bio na slavu Božju, a dobronamjerne primjedbe ćemo rado primiti!
