Crkvena općina Kamenac je ustrojena 1792.g., a zajednica vjernika djeluje od 1698.g. Tijekom više 
stoljeća aktivnog pastoralnog rada služila je vjernicima u njihovim duhovnim i obrazovnim potrebama, a tako je i danas.
U proteklih sedam godina milodarima vjernika financirala je obnovu i popravak crkvenih objekata. Proteklih je godina zajednica za popravak i obnovu crkvene zgrade i tornja, utrošila 85.000,00 kuna. Sada je na redu obnova jednog dijela pastoralnih prostorija; u njima se zimi održavaju Bogoštovlja, razni vjerski skupovi, vjeronauk i sastanci na crkvenom nivou, a dio prostora je u lošem i ruševnom stanju.
Vlada Republike Hrvatske na čelu sa ministricom Jadrankom Kosor prepoznala je važnost i težinu problema vjerske zajednice, pa je posredovanjem saborskoga zastupnika Šoje Deneša, Crkvena općina Kamenac, dobila nepovratna namjenska novčana sredstva za obnovu pastoralnog centra u iznosu od 50.000,00 kuna.
I ovim putem prezbiterij i vjernici Crkvene općine Kamenac slave Boga našeg Stvoritelja za svu milost, a posebno se zahvajuju Vladi Republike Hrvatske i njezinoj predsjednici, te g. Deni Šoji koji su pomogli da naša zajednica i dalje bude mjesto okupljanja, molitve i Bogoštovlja vjernika te svih ljudi dobre volje.
U franjevačkoj crkvi na Kaptolu održana je susret monoteističkih religija: židova, kršćana i muslimana poznat kao Dan Duha Asiza.
Tema je ovogodišnjeg molitvenog susreta bila: "Za pomirenje, pravednost i mir!", susret je održan 27. listopada u 19i30h u organizaciji Franjevačkog svjetovnog reda i mjesnog bratstva Kaptol te Povjerenstva za ekumenizam i dijalog Zagrebačke nadbiskupije.
Na skupu su bili nazočni te svoje molitve uputili predstavnici sljedećih Crkva i vjerskih zajednica: Rimokatoličke Crkve, Srpsko pravoslavne Crkve, Evangeličke Crkve, Reformirane Crkve, Makedosko pravoslavne Crkve, Židovske vjerske zajednice, Muslimanske vjerske zajednice, Evanđeosko-penteksotalnih i Saveza baptističkih crkva.
Predstavnik je Reformirane Crkve molio za pravdu, pravednost i mir u srcima ljudi te spoznaju Boga po Gospodinu Kristu Isusu. Iako se radi o monoteističkim religijama ipak su u svojim teološkim koncepcijama različite, ali činjenica različitosti ne treba stvarati podjelu, sukobe ili predrasude. Ovakva nastojanja nemaju namjeru stvaranja sinkretičke religioznosti nego promicati: toleranciju, mir i razumijevanje različitosti zato se Reformirana Crkva rado odaziva na ovakva nastojanja.
Iz tiska je izašao novi broj Luxa, sadržajno i po broju stranica je povećan pa je od ovog broja "prerastao" u časopis, posvećen je reformaciji, sa posebnim osvrtom na Švicarsku reformaciju i reformatora Zwinglija.
Iz uvodnika izdvajamo:
"Reformacija je veliki duhovni i društveni događaj koji se zbio u Europi u 16. st., a prisutan je do danas.
Često se puta ističu društveni učinci koje je donijela reformacija, ipak su daleko značajniji oni koji su bili "duhovne" naravi. Ispravno shvaćen reformatorski nauk potiče na duhovnu obnovu i život s Bogom. Centar je reformatorskog bogoštovlja štovanje Boga. Izvorište je nauka Svetog pisma koje se tumači kroz objavu cijelu povijest kršćanske misli od prvih dana do danas. Reformatori šesnaestog stoljeća, kao i reformatori današnjeg vremena, prihvaćaju sav nauk Crkve koji se temelji i proizlazi iz Svetog pisama, te ne smatraju da su "ekskluzivni klub" jedino spašenih.
S posebnom pozornošću predstavljamo velikog švicarskog reformatora Ulricha Zwinglia koji je tijekom svoga kratkog života ostavio velikog traga na reformatorski nauk. Iako je protestantska teologija do danas prošla veliki put profiliranja i razvijanja poticaji prve generacije ostaju do danas. Današnje Crkve koje su proizašle iz reformacije (Reformirana - Prezbiterijanska, Evangelička i Episkopalna) imaju veliki utjecaj na društvenu i duhovnu formaciju europskog, ali i drugih kontinenata.
Zato se s ponosom prisjećamo svih pozitivnih vrijednosti koje je donijela reformacija, loše stvari nastojimo ne ponavljati. Pobožnim i predanim životom nastojimo graditi Kraljevstvo Božje i Njegovu Crkvu, dok nanovo iščekujemo povratak našega Gospodina Isusa Krista koji sjedi Bogu s desne, te će doći suditi žive i mrtve, a njegovom kraljevstvu neće biti kraja!"
U župnim prostorijama Reformirane Crkve Nagydorog, u spomen na 500-tu godišnjici rođenja velikog reformatora Jeana Calvina (Kalvina), otvorena je izložba starih povijesnih crkvenih predmeta. Na izložbi će biti predstavljeni povijesni predmeti ove zajednice.
Jedan je od izložbenih dragulja kalež izrađen 1514.. Dopremljen je iz grada Kecskemét, iz muzeja Ráday. Kalež će bit izložen četiri dana, a potom pokazan u Budimpešti, na izložbi koja je također posvećena 500-oj godišnjici rođenja Kalvina.
Kalež se veže uz ime reformatora Mihajla Starina. On je oko 1544. propovijedao Evanđelje Našega Gospdina Isusa Krista te je u 7 godina na području Slavonije i Baranje uz Božju pomoć organizirao preko 120 Crkvenih općina Reformirane Crkve. Oko 1530. godine doživio duhovno obraćenje te je prihvatio i reformatroski nauk. Nakon studija bogoslovije kod Melachtona u Württembergu nastanio se u baranjskom selu Lug nedaleko od Osijeka. Narod ga je s pozornošću pratio jer je pored propovijedanja evanđelja redovito pjevao psalme, a prema zapisima suvremenika bio je darovit pjevač i velik ljubitelj glazbe.
Kaleže je korišten tijekom Bogoštovlja u sakramentu Večere Gospodnje. Ima poklopac, napravljen je od srebra, pozlaćen i bogato ukrašen te slovi kao najstariji predmet u vlasništvu Crkvene općine Nagydorog u Mađarskoj.
Molitvena služba za mir održana je u Protestanskoj crkvi u Leipzigu povodom 20-te godišnjice sjećanja na pad komunizma u Istočnoj Njemačkoj.
Točno mjesec dana nakon što se masa od oko 70 000 građana okupila na ulicama grada Leipziga i u crkvi Sv. Nikolasa (Nikolaikirche), došlo je do pada Berlinskog zida, simboličnog rušenja komunističkog poretka u cijeloj Istočnoj Europi. Ovaj događaj je značajan jer govori o ulozi koju su kršćani imali u mirnom otporu komunizmu koji je zlom poharao dio Europe i mnoge ljude držao na robiji ili u strahu.
Strah od intervencije snaga sigurnosti je bio prisutan i taj dan. No snaga nade građana Leipziga je nadjačala silu tame koja se ubrzo nakon toga spustila u podzemlje Pakla.
Njemačka je tako proslavila 20 godina niza prodemokratskih demonstracija koje su kulminirale događajem u Leipzigu, a na svećanosti su bili savezni predsjednik Horst Köhler i kancelarka Angela Merkel, oboje pripadnici Evangeličke (luteranske) crkve i nekadašnji aktivisti za slobodu svojeg naroda od komunističke tiranije.
16. listopada 2009. u Zagrebu (Hotel Dubrovnik) održane su konzultacije s vjernicima i vjerskim zajednicama o Inicijativi za osnivanje Regionalne komisije za ustanovljenje i javno iznošenje činjenica o ratnim 
zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji (REKOM).
Reformirana kršćanska (kalvinska) Crkva u Hrvatskoj bila je nazočna po svojim predstavnicima koje je predvodio biskup Endre Langh.
Skup su predvodili: Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, fra Mijo Džolan, Franjevački institut za kulturu mira, Vesna Teršelič, Document, Nataša Kandić, Fond za humanitarno pravo, Ivan Novosel, Legalis. Vrlo poticajno izlaganje i konstruktivne riječi uputio je mons. Kevin Dowling, Biskupija Rustenburg, Južna Afrika.
U postjugoslavenskim društvima ratni se zločini, koje je počinila druga strana, ističu, često i preuveličavaju, dok se vlastiti relativiziraju, umanjuju i opravdaju zločinima drugih. Osim toga jaka je identifikacija i solidarnost s optuženima za ratne zločine iz vlastite zajednice te se olako optužuju drugi. Žrtve su zaboravljene u javnosti, bitne su samo prilikom ceremonija. Sudbina 17.000 nestalih i dalje je nerazjašnjena, a brojne grobnice neotkrivene. Ne postoji politički interes da se utvrde činjenice o tome što se dogodilo u prošlosti, a izostaje i nužan pritisak kritičke javnosti.
Cilj REKOM-a je stvaranje točnog, službenog i objektivnog zapisa o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim u razdoblju od početka 1991. do kraja 2001. godine, priznavanje žrtava i njihove patnje, kao i sprečavanje ponavljanja zločina.
Ukoliko se želite više informirati o ovoj inicijativi posjetite web: Centar za mir
U Zagrebu je, 08. listopada, održana svečana sjednica Hrvatskog Sabora kojom je obilježeno sjećanje na dan kada su zastupnici na sjednici donijeli odluku o prekidu državnopravnih veza s bivšom SFRJ, što se je dogodilo prije točno 18. godina.
Među ostalim uzvanicima iz diplomatskog, društvenog, političkog i vjerskog života u ime Sinode Reformirane kršćanske (kalvinske) Crkve u Hrvatskoj sjednici je prisustvovao i biskup Endre Langh.
Okupljenima se je obratio prigodnim govorom potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks koji je podsjetio na put kojim je prošla naša domovina od osamostaljenja do danas. Nagradu za životno djelo dobili su Zvonimir Maksić, Marko Pećin, Ivo Alferević, Vlado Puljiz te Eduard Hercigonja.
Svečanoj sjednici nazočio je izaslanik predsjednika Republike Amir Muharemi, te predsjednica Vlade Jadranka Kosor.
Reformator.hr / listopad 2009.
Svijet se ove godine prisjeća rođenja reformatora Jeana Calvina - Kalvina, centrali događaji povezani sa ovim događajem bili su u srpnju kada je obljetnica rođenja reformatora koji je rođen 10. srpnja. 1509. Iako kršćani reformacije ne slijede nikoga i ne klanjaju se nikome osim Svetomu Trojstvu ipak se prisjećaju pobožnih i bogobojaznih ljudi koji su svojim djelovanjem, pobožnošću i predanjem Bogu ostavili traga na kršćansku misao i praksu.
Reformirana Crkva u Mađarskoj broji oko 2.000.000 aktivnih vjernika te je jedna od najvećih u svijetu s obzirom na udio u ukupnom pučanstvu. Samo u Budimpeši ima 14 Crkvenih općina. U Mađarskoj ima više teoloških, od Crkve i Univerziteta, akreditiranih studija reformirane teologija, jedan se nalazi u Budimpešti.
Kalvinizam je ostavio velikog traga u mnogim zemljama, a jedan od najvećih je u nama susjednoj Mađarskoj.
dr. Gustav Bölcskei, biskup Reformirane Crkve u Debrecenu, središtu mađarske reformacije, pojasnio je u intervju danom Svjetskoj alijansi reformiranih Crkva kakav je utjecaj Kalvin ostavio na njegov narod. Bolcskey objašnjava zašto je većina Mađara rado prihvatila kalvinizam. Iako je građanska klasa u početku prihvatila luteranizam, pod utjecajem južnonjemačke reformacije, kasnije je prevladao kalvinizma. Mađari su se dugo suočavali s političkim nestabilnostima. Tražili su smisao upravo u cjelokupnoj reformi života, a ne samo unutarnjeg. Ovo je prvo naglašavao kalvinizam kao i to da je sve na ovom svijetu predmet obnove za slavu Božju. To se odnosilo na cijelo društvo i kulturu naroda koji je već tada usvojio vrijednosti slobode, neovisnosti i autonomije.
Reformirana Crkva u Mađara je od početaka bile mjesta gdje se poticala nacionalna neovisnost, jezik i kultura, te puritanski način života. To je vodilo osjećaju za društvene odgovornost i požrtvovnost za slobodu. Kalvinizma je veliki naglasak stavljao na jedinstvo Crkve, ma koliko protivnici kršćanstva tvrde drugačije.
Cjelovitu, izvrsnu te besplatnu biografiju Jeana Calvina – Kalvina na hrvatskom možete pročitati na pritiskom:
Reformator.hr svakim danom dobiva novi sadržaj kojim nastojimo biti informativni i zanimljivi u onom području koje obrađujemo.
Pored vijesti koje možete pratiti u ovoj rubrici publicirano je nekoliko novih tekstova u rubrici Priopćenja i osvrti. Tako se osvrćemo na odnos vlasti i vjere iz ugla reformirane teologije, donosimo pregled stanja kalvinizma u pojedinim zemljama svijeta, i izviješće Sabora o vjerskim zajednicama.
Rubrika multimedija ima dosta novog sadržaja, tako pored kraćih Duhovnih misli, emisije Hrvatskog radija prvog programa koja je svaki dan na rasporedu ujutro poslije vijesti u 7h, i navečer poslije vijesti u 19h, donosimo dvije nove duhovne misli te četiri proučavanja Biblije u trajanju od do 30'.
Naše rubrike će se dalje redovito obnavljati stoga navratite ponovo.
U proteklih je nekoliko tjedan zajednica vjernika imala radost ugostiti goste sestrinskih Crkava Irske i SAD-a. Gosti iz SAD-a su učestovali na bogoštovlju, a vjernici iz Irske predvođeni pastorom Davidom Morom ostali su sedam dana i svojim aktivnostima služili zajednici vjernika i društvu.
Tijekom njihova boravaka organizirano je u tri dana, šest sati vježbanja engleskog sa izvornim govornicima. Pridružili su se tjednim aktivnostima Crkvene općine: Bogoštovlju na Dan Gospodnji koji je nedjeljom u 18h, Molitvenom sastanku koji se održava utorkom u 18h, i Proučavanju Biblije koji se održava srijedom u 18h. Pored toga imali su radost svjedočit Bogoštovlje sa evangeličkim vjernicima te na taj način pokazati stvarnost konkordijskog zajedništva.
Crkvena općina Zagreb predvođena pastorom i prezbiterijem izražava veliko zadovoljstvo i zahvalnost Bogu što svojim nastojanjima može svjedočiti istine Evanđelja te poticati duhovnu obnovu onih koji su u potrazi za Istinom te izgradnju onih koje je Bog prozvao u svoje Kraljevstvo i pridružio Crkvi.
Reformator.hr / listopad 2009.
