Reformirana Crkva daje podršku svim nastojanjima koja vode u demokratizaciju društva, vladavinu prava i poštivanje sloboda građana. U tom smislu s obzirom na važnu odluku koja je pred nama iznosimo sljedeće stajalište.
Hrvatski je narod većim dijelom svoje povijesti bio u sklopu europskog kulturnog i civilizacijskoga kruga. Zajedno je sa Mađarima, Austrijancima, Talijanima, Česima, Slovacima, i drugim narodima gradio zajednicu koja je odražavala i hrvatski kulturni identitet. Balkanizacija Hrvatske započinje 1918. nakon raspada Austro-Ugarske monarhije. Tada je neprirodno i protiv volje naroda pripojena u Jugoslavensku asocijaciju, a njezina moralna i duhovna dekonstrukcija te demonizacija započinje, opet mimo volje naroda, ustrojavanjem totalitarističke vlasti prvo 1941., a potom 1945.
Hrvatski su građani odbacili jednoumlje početkom devedesetih. Na referendumu (10. svibnja 1991.) odlučili su se za: demokraciju, slobodu, slobodno tržište, vladavinu ljudskih prava i sloboda. Prihvatili su one vrijednosti koje su temelj Europske unije.
Dana 22. siječnja 2012. pruža se povijesna mogućnost da se vratimo u okvire civilizacije kojoj pripadamo te na taj način "pobjedonosno protrčimo kroz cilj" i završimo utrku koju smo počeli 1991. Ulaskom u Europsku uniju otvaraju se mogućnosti da postanemo članovi ekonomski i kulturno najnaprednijega, a nama prirodnoga saveza. Konačno se pruža mogućnost da svojim DA potvrdimo Hrvatsku kao zemlju demokracije, te ju utvrdimo kao zemlju ljudskih prava, naprednog svjetonazora, bolje budućnosti za nas, našu djecu i one koje će doći.
Europska unija je društvena zajednica slobodnih i naprednih naroda. Oni su ujedinjeni u velikom projektu kako bi zajedničkim snagama ostvarivali bolje životne uvijete, pravnu, društvenu i svaku drugu sigurnost te gradili budućnost temeljenu na solidarnosti, pravdi, slobodi, jednakosti i napretku.
Trenutno broji 27 članica, te se očekuje kako će Hrvatska postati 28 članica. Makedonija i Turska su, također, u procesu pristupanja ali sa trnovitim i dugačkim putem ispred njih. Izvan Europske unije su: Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Albanija, Turska, od onih koji mogu ali ne žele zbog svojih interesa su; Norveška i Švicarska. Europska unija broji 495 milijuna građana, velika je 4 milijuna kvadratnih kilometara, najveća je zemlja Francuska, a najmanja Malta. Svi građani Europske unije mogu slobodno putovati bez putovnice i nastanjivati se u bilo kojemu djelu te u skladu sa svojim mogućnostima i znanjima tragati za boljim životom i poslom.
Unija ostvaruje svoje temeljne ciljeve i programe kroz tri institucije. Europski parlament koji predstavlja sve narode Europe. Savjet Europske unije koji predstavlja nacionalne vlade. Te kroz Europsku komisiju koja predstavlja zajedničke interese.
Početak Unije seže u 1950. kada je šest zemalja (Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska) odlučilo napraviti ekonomski i politički savez kako bi na taj način lakše trgovali te jedni drugima bili na pomoć. Kasnije su se i druge zemlje pridružile, a prijelomni je trenutak bio urušavanje totalitarističkog sustava te primanje naroda Istočnog bloka koji su prošli veliku represiju pod komunizmom.
Europska unija njeguje posebnosti i specifičnosti svake zemlje te svi mogu zaštiti posebnosti, kulturu, običaje ili svjetonazor. Na kraju je potrebno istaknuti tri detalja: zastava Europske unije ima dvanaest žutih zvjezdica u krugu na plavoj podlozi koje simboliziraju ideale jedinstva, solidarnosti i harmonije među narodima Unije. Himna je Beethovenova Deveta simfonija, a svira se bez riječi. Dan je Europske unije 9. svibanj, a moto je; Ujedinjeni u različitosti!
Pridruživanjem Europskoj uniji Hrvatska će zaštiti i sačuvati svoje posebnosti te očuvati svoj identitet. Naša će kultura, jezik te identitet postati sastavni dio europskog nasljeđa. Na taj ćemo način najbolje osigurati svoju budućnost.
