U baranjskom mjestu Lug dana 09. travanja 2011. održana je Sinoda Crkve. Nazočni su bili predstavnici Crkvenih općina te svećenici Crkve. Neovisno o brojčanoj veličini Crkvene općine svaka ima pravo glasa sa jednim predstavnikom. Sinoda je zakonodavno i vrhovno tijelo Crkve, u pitanjima koje se tiču Crkve pravo za donošenje stavova i odluka ima jedino Sinoda.
Pored pastoralnih službenika koji su članovi Sinode nazočni su bili i sljedeći predstavnici Crkvenih općina sa pravom glasa: Beli Manastir, Bilje, Bjeliševac, Brekinska, Hrastin, Kamenac, Karanac, Korog, Kotlina, Kopačevo, Lug, Osijek-Retfala, Osijek – Tvrđa, Pleternica, Podolje, Vardarac, Vinkovci i Zagreb.
Crkvene općine: Kneževni Vinogradi, Laslovo, Suza, Zmajevac i Tordinci te zajednice vjernika koje nisu ustrojene kao Crkvene općine: Čakovec, Daruvar, Dubrovnik, Đakovo, Karlovac, Koprivnica, Krapina, Požega, Pula, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Varaždin, Velika Gorica i Zadar imaju status promatrača bez prava glasa.
Sinoda je započela bogoštovljem koje je predvodio vlč. Karoly Andel, a propovijed je bila na temelju zapisa Svetoga pisma Luka 19,11-26. Asistirao je lokalni župnik i senior Baranjskog seniorata vlč. Lajos Csáti Szabó. Nakon bogoštovlja su prebrojani službenici Crkve i vjerodajnice sa pravom glasa. Sinodom je predsjedao dosadašnji biskup Endre Langh, a nazočni su jednoglasno prihvatili predloženi dnevni red.
Nakon intezivnog perioda molitve, razgovora i usuglašavanja stavova te promišljanja o budućnosti Reformirane Crkve, Sinodalno vijeće po preporuci Kolegija pastoralnih službenika i mišljenja članova Crkvenih općina predložilo je, a predstavnici i članovi Sinode velikom su većinom glasova potvrdili sljedeće osobe za službe u Crkvi:
Za biskupa Crkve vlč. Lajos Csáti Szabó
Za staratelja Crkve i predstavnika laika, g. Josip Kel
Za tajnika Sinode, vlč. Branimir Bučanović
Za seniora Baranjskog seniorata vlč. Aranka Csáti Szabó
Za staratelj Baranjskog seniorata i predstavnika laika g. Ferenc Bíró
Za seniora Slavonskog seniorata vlč. János Kanalas
Za staratelja Slavonskog seniorata i predstavnika laika gđa. Erzsébet Kanalas
Za računovođu vlč. Lajos Csáti Szabó ml.
Za blagajnika vlč. János Hájek
Za voditelja Katehetskoga ureda i misijskog referenta vlč. Peter Szenn.
Za savjetnika u pravnim pitanjima g. Jaroslav Mahaček
Za biskupskog savjetnika vlč. Endre Lángh biskup u miru.
Dosadašnji je biskup, koji odlazi u trajnu i zasluženu mirovinu, održao oproštajni govor. Istaknuo je u svomu govoru, koji je bio prožet naukom Svetoga pisma, sljedeće: "Kada stojeći na tom izmišljenom pragu, ili pogledom nazad u prošlo vrijeme, na moje biskupsko službovanje, koje sada – suslužbenici moji – s poštovanjem stavljam pred vas, gledam na ovu službu kao na propovijedanje Riječi u "nezgodno vrijeme". Biskupstvo sam smatrao i smatram svetim službovanjem, stoga mi i znači mnogo 32. i 33. poglavlje Knjige Izlaska, posebno Izlazak 33,11: 'Tako bi Gospodin razgovarao s Mojsijem licem u lice, kao što čovjek govori s prijateljem.'" (...) "Molimo Svemogućega Boga, da i nakon našeg službovanja On ide s nama, jer samo zajedno, uzajamno ima smisla nastaviti dalje.
Novi je biskup zamolio sve Crkvene općine da mole i potpomognu u obavljanju službe Crkve Isusa Krista, jer je to dužnost svih, a ne samo izabranih službenika. "Možemo opstati, tako da sačuvamo ono što nam je od Boga povjereno", istaknuo je u svomu obraćanju biskup Crkve.
Novi je tajnik Sinode poručio sljedeće: "Reformirana Crkva u Hrvatskoj ima dugačko i bogato duhovno nasljeđe. Svojim je djelovanjem svjedočila kršćanske istine, te je životom pokazala kako se te istine mogu u praksi provoditi. Unatoč teškom periodu društvene izolacije, pa čak i segregacije, pljačke tijekom komunizma te velikih razaranja koje je podnijela tijekom Domovinskoga rata ipak je opstala te pokazala kako su istinske kršćanske vrijednosti stvaran podsjetnik na snagu Evanđelja i vjere u Boga. Sa tim evanđeoskim poticajem razmišljamo o budućnosti i tomu kako slavu Boga živjeti u svakodnevnom životu!"
Reformirana Crkva u Hrvatskoj je najstarija protestantska zajednica koja neprekidno djeluje od 16. stoljeća na prostorima naše domovine. Prve Crkvene općine ustrojavane su 1540., a prva je Sinoda bila 1550. godine.
Reformirana Crkva je nadnacionalna vjerska zajednica. Članovi su; Hrvati, Mađari, Česi, Slovaci, Nijemci, Austrijanci i dr. Multietničnost je naše bogatstvo, i pokazatelj istinskog poslanja Crkve. Crkva je članica više međunarodnih asocijacija među kojima su Svjetska zajednica Reformiranih Crkva, Europska zajednica Reformiranih Crkava, Zajednica Protestantskih Crkava Europe, Svjetsko vijeće Crkava, Konferencija EU Crkava, u Hrvatskoj je članica Ekumenskog vijeća Crkva, Svjetske konferencija religija za mir - hrvatski ogranak, te Hrvatskog biblijskog društva. Uključena je u ekumenska nastojanja i među-religijski dijalog. Svojim djelovanjem svjedoči Evanđelje Božjega spasenja i reformatorski nauk.
