Regionalni skup Reformiranih Crkava zemalja središnje i istočne Europe poznat pod nazivom Generalni konvent (GK) održan je u Temišvaru (Rumunjska) od 20.-22. lipnja. Nazočni su bili biskupi i predstavnici Reformiranih Crkava: Hrvatske, Mađarske, Austrije, Slovačke, Ukrajine, Rumunjske, Srbije i Slovenije. Reformirana Crkva u tim zemljama ukupno broji približno tri milijuna vjernika.
U ime Crkve iz Hrvatske bio je nazočan biskup koji je po prvi puta prisustvovao ovoj regionalnoj inicijativi reformiranih kršćana. Generalni konvent je svojim pozivom izrazio punu podršku novom vodstvu Reformirane Crkve u Hrvatskoj uz želju da se suradnja i zajedništvo proširuje.
U svomu obraćanju biskup je izrazio zahvalnost na pozivu te istaknuo kako Reformirana Crkva djeluje na prostorima naše domovine neprekidno od 16. stoljeća. Bogatstvo Crkve se očituje u etničkoj različitosti koja je prisutna od samih početaka reformacije, pa tako Mađari, Hrvati, Česi, Slovaci, Nijemci, Austrijanci i drugi baštine Kristovu poruku koja je očitovana u kalvinskom nauku. Biskup je podsjetio i na djelovanje poznatog reformatora Mihijla Starine koji je bio rodom iz sela Stare pored Drave u Šomođskoj županiji. Godine 1558. vratio se u Lug (Hrvatska), a od 1564.-1567.g. djelovao je u Đuli, Šarošpataku i Papi (Mađarska). U vječnost se preselio 1575.g.
Kao potvrda suradnje, istinskog bratstva te podrške novomu vodstvu Crkve biskupi su potvrdili dolazak na posvećenje novog biskupa koje će se održati 28. listopada 2011. godine u Lugu, a kao potvrdu otpočinjanja suradnje u sklopu GK-a biskup i glavni staratelj bili su i u Tokaju (Mađarska) od 29. do 30. lipnja na skupu reformiranih kršćana.
GK regionalno povezuje Reformirane Crkve koje nasljeduju konfesionalni identitet poznat još i kao kalvinizam. Glede toga potrebno je istaknuti sljedeće: Za reformirane vjernike Sveto pismo vrhovni je autoritet nauke, morala, prakse i Bogoštovlja Crkve. Biblija je Božja riječ i Objava Boga čovjeku. Nauk Svetoga pisma interpretiran je kroz opća i konfesionalna vjerovanja Crkve: Apostolsko, Nicejsko-Carigradsko (325. i 381po.Kr.), Atanazijsko vjerovanje (500.po.Kr.) i Kalcedonsko (451.po.Kr.). Konfesionalni dokumenti do kojih se u GK-u posebno drži su: Heilderbeški katekizam (1563.g.) i II. Helvetsko vjeroispovijedanje (1566.g.).
Reformirana Crkva članica je više međunarodnih asocijacija među kojima su Svjetska zajednica Reformiranih Crkava, Europska zajednica Reformiranih Crkava, Zajednica Protestantskih Crkava Europe, Svjetsko vijeće Crkava, Konferencija EU Crkava, a u Hrvatskoj članica je Ekumenskog vijeća Crkava, hrvatskog ogranka Svjetske konferencije religija za mir te Hrvatskog biblijskog društva.
Uključena je u ekumenska nastojanja i međureligijski dijalog, a kroz ovu regionalnu inicijativu i suradnju te učešćem u radu GK-a još više ostvaruje svoje poslanje svijetu.
